Vijesti

Željko Komšić vs. Borjana Krišto – po drugi put: Između „građanske države“ i „zajedništva“

– Za razliku od ranijih izbornih ciklusa, ovaj put kandidati za dužnost člana Predsjedništva BiH bit će samo Željko Komšić, aktuelni član kolektivnog šefa države i lider Demokratske fronte (DF), te Borjana Krišto, zamjenica predsjednika Hrvatske demokratske zajednice BiH, inače kandidatkinja stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora.

Krišto je poslana na megdan Komšiću nakon što je lider HDZBiH Dragan Čović iznenada odustao od kandidature.

Zapravo, bit će to repriza izborne utrke iz 2010. godine.

Tada je Komšić kao kandidat SDP-a BiH izdominirao, osvojivši 337.065 glasova na razini Federacije BiH i dijaspore. Čak 228.000 glasova više od Krišto koja je tada dobila podršku 109.758 birača. Martin Raguž je, međutim, te 2010. godine imao 60.266, a Jerko Ivanković Lijanović više nego solidnih 45.397 glasova. Ostali kandidati su imali ispod jedan posto glasova.

Pored tih glasača od prije 12 godina, Krišto i Komšić će se moći boriti i za povjerenje glasača koji su prije četiri godine, 2018. godine, dali svoje glasove kandidatima koji ovaj put istina neće biti na listi.

Željko Komšić

I Komšić i Krišto su dobro poznata imena bh. političke scene. Željko Komšić rođen je u Sarajevu 20. siječnja 1964. godine.

Prema biografiji objavljenoj na stranici Predsjedništva BiH, završio je osnovnu i srednju školu kao i Pravni fakultet Sveučilišta u Sarajevu. Školovao se i na Sveučilištu Georgetown u Washingtonu – School of Foreign Service.

Prvo zaposlenje dobio je u Republičkom fondu PIOBiH. Početkom r*ta priključio se Armiji RBiH, gdje je za vo*jničko držanje i pokazanu hrabrost 1995. godine dobio najveće vojno odlikovanje Armije RBiH – Zlatni ljiljan.

Nakon r*ta uključio se aktivno u politički život BiH. U razdoblju od 1996. do 1998. godine Komšić je radio u Federalnom ministarstvu za raseljene i izbjegle osobe, a u razdoblju od 1998. do 2000.godine vršio je dužnost predsjednika Gradskog vijeća grada Sarajeva. Od 2000. do 2001. godine obnašao je dužnost načelnika Općine Novo Sarajevo.

Godine 2001. Komšić postao je prvi veleposlanik BiH u Saveznoj Republici Jugoslaviji. Iz principijelnih razloga i zbog neslaganja s aktualnom politikom 2003. godine je podnio ostavku na veleposlaničku dužnost.

Na Lokalnim izborima 2004. izravnim glasovanjem izabran je za načelnika Općine Novo Sarajevo, drugi put. Na toj dužnosti Komšić je ostao do oktobarskih izbora 2006. kada je izabran za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, kao kandidat Socijaldemokratske partije BiH. Na Općim izborima u oktobru 2010. godine ponovo je izabran za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda i tu dužnost obnaša do 2014. godine. Utemeljitelj je i predsjednik Demokratske fronte od 2013. godine.
Na mjesto zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH izabran je na oktobarskim Općim izborima 2014. i tu dužnost obnaša do Općih izbora 2018. godine. U oktobru 2018. godine. Željko Komšić izabran je treći put za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

Oženjen je i otac kćerke.

– Borjana Krišto

Borjana Krišto, aktuelna zamjenica predsjednika HDZBiH rođena je 1961. godine u Livnu. Diplomirala je 1984. na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci, a pravosudni ispit je položila u Sarajevu.

Od 1995. godine je članica Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ), a od 2015. i zamjenica predsjednika te stranke. Krišto je do 1999. radila u livanjskim kompanijama: „Agro Livno“, „Guber“, „Likom“ i „Livno bus“. Od 1999. do 2000. godine je bila ministrica pravosuđa i uprave Livanjskog kantona, a do 2002. godine tajnica Vlade Livanjskog kantona. Na općim izborima 2002. godine je kao kandidat HDZ-a BiH osvojila mandat u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, ali ga nije preuzela jer je imenovana za ministricu pravde u Vladi FBiH, pisao je ranije CIN.

Na općim izborima 2006. godine izabrana je u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. U aprilu 2007. je imenovana za predsjednicu FBiH, a od 2011. je bila delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Za opće izbore 2014. godine kandidovala se za Predstavnički dom Parlamenta BiH i osvojila mandat. Karijeru u Predstavničkom domu državnog Parlamenta je nastavila i nakon Općih izbora 2018. godine.

Komšićev program: Moderna država BiH

“Moderna država BiH izgrađena je na temeljima hrabrosti i poštenja dviju anti**ističkih generacija. Prva generacija pripadala je Narodnooslobodilačkom pokretu, a druga Armiji Republike Bosne i Hercegovine. Oslanjajući se na tu tradiciju, samo hrabrošću i poštenjem možemo nastaviti graditi institucije države Bosne i Hercegovine i ostati na pravoj strani povijesti”, navodi se u dokumentu pod naslovom: “HRABRO I POŠTENO ZA GRAĐANSKU DRŽAVU – Programska načela političke borbe za društvo ravnopravnih građana” kandidata Željka Komšića.

Današnja borba za državu je prije svega borba za njene institucije, navodi se.
“Protekle četiri godine obilježila je upravo takva borba. Konstantni napadi separatista uglavnom su odbijeni. Za korak dalje u jačanju institucija države nužna je pobjeda probosanskih i građanskih političkih opcija koje neće kalkulirati s državom, njenim institucijama te unutarnjim i vanjskim političkim prioritetima, definiranim odlukama institucija. Država će preživjeti i razvijati se samo ako njezine ključne institucije kontroliraju državotvorne političke snage. Za tu kontrolu se borimo pošteno i bez kalkulacija, a na svojoj strani u borbi želimo vidjeti sve one političke i društvene snage, muškarce i žene, koji nemaju drugu domovinu osim Bosne i Hercegovine!”, dio je Programa Željka Komšića.

U godinama iza nas, istakao je, „pokazali smo da smo spremni donositi teške, nekada i nepopularne odluke, za koje je vrijeme pokazalo da su bile ne samo hrabre nego i ispravne“.

“Nikada nismo niti ćemo kalkulirati sa interesima države. Uvijek ćemo iskreno zastupati sve ono za što duboko vjerujemo da je u interesu države Bosne i Hercegovine i svih njenih građana. I u budućnosti ćemo tako nastaviti, ohrabrujući sve druge i političke stranke i pojedince da se bezrezervno stave u zaštitu interesa države Bosne i Hercegovine, te da o ključnim državnim interesima ne samo pronađemo zajednički jezik nego da i tu vrstu zajedničkog jezika provedemo u djela. Nikada nećemo odustati od borbe za domovinu, nikada mi nećemo unositi razdor među one koji su za državu Bosnu i Hercegovinu. Uvijek ćemo biti tu, zajedno sa drugima, riješeni da učinimo sve što je u našoj moći kako bismo živjeli u boljoj i normalnoj državi, jer domovina je najvrijednije što imamo”, naglašeno je u Programu Željka Komšić.

Vizije Borjane Krišto

Nalazimo se pred križem, pred Spomenikom onima koji su krvlju izborili našu slobodu i uvijek imamo pijetet prema tim žrtvama, poruka je s kojom je iz Livna 2. septembra u kampanju za člana Predsjedništva BiH krenula Borjana Krišto.

“Kroz naš rad i političko djelovanje, na poseban način smo zahvalni svima onima koji su utkali ono svoje najvrjednije, svoje živote, našim braniteljima, svima onima koji su danas dio naših Udruga proisteklih iz Domovinskog rata“, kazala je Krišto.

Govoreći o kampanji i izbornom programu, Krišto je istaknula kako su HDZ BiH i Hrvatski narodni sabor oduvijek opredijeljeni te provode pozitivnu kampanju, bez obzira na sve.

„Naša kampanja će biti pozitivna, proaktivna, očekujem da takva bude na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. To je ono što je Bosni i Hercegovini u ovome trenutku i potrebno. HDZ BiH kao ozbiljna politička stranka i stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora, u ovu kapanju idemo našim Programom, pozitivnim Programom. Nadam se i vjerujem da će svi tako postupiti. Dobrim programom i stvaranjem uvjeta za bolje sutra konstitutivnim narodima i svima onima koji žive ovdje, možemo napraviti iskorak u BiH“, istakla je Krišto.

Prema njezinim riječima, jedno od glavnih pitanja njezinog programa je “ostvarenje ustavne jednakopravnosti hrvatskog naroda s druga dva naroda u BiH”.

“Temeljem toga, stvaranjem boljih uvjeta svakog čovjeka i stanovnika koji živi ovdje u BiH. Hrvatski narod ima pravo i sam treba odlučivati tko će ga predstavljati u institucijama gdje se štite kolektivna prava, napose u Predsjedništvu i Domovima naroda. Naš temeljni zadatak i naš cilj je nastaviti dosljednu borbu za potpunu ustavnu jednakopravnost kroz Ustav, implementirati odluku Ustavnog suda o legitimnom političkom predstavljanju. Hrvatski narod mora odlučivati i imati svoje političke predstavnike jednako kao što to imaju i druga dva naroda u BiH“, zaključila je Krišto.

Related Articles

Back to top button