PLENKOVIĆ NA ATLANTIC COUNCILU: “Komšićev izbor u Predsjedništvo komplikuje naš odnos sa Bosnom i Hercegovinom!”

U decembru ih je bilo osam, ali postoji i 14 uslova koje postavlja Evropska komisija i ključni preduslov je da se postigne dogovor oko izbornog zakona, da svi konstitutivni narodi sami biraju svog političkog, legitimnog predstavnika u predsjedništvu zemlje (nijedan od 14 uslova iz Mišljenja EK ne navodi konstitutivnost naroda već provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, op. SB). To nije bio slučaj sa Hrvatima.

Hrvatski premijer Andrej Plenković govorio je u Atlantic Councilu o ratu u Ukrajini, ali i odnosima sa zemljama u regionu. Kada je u pitanju susjedna Srbija Plenković je istakao kako se nada poboljšanju odnosa, ali je istovremeno rekao i da njegova zemlja nema namjeru blokirati evropski put Srbije.

Na pitanje kakvu saradnju sa novim vlastima u BiH očekuje i šta će to njegova zemlja uraditi za BiH na putu prema EU i NATO-u Plenković odgovara da se nada boljim odnosima.

“Godinama se zaista snažno zalažem za evropski put Bosne i Hercegovine. U svim dosadašnjim svojstvima, bilo kao zastupnik u Europskom parlamentu, zastupnik u Hrvatskom saboru, državni tajnik za europske poslove ili sedam godina kao hrvatski premijer, zapravo sam pomagao i olakšavao prijavu za članstvo u Europskoj uniji, što je Dragan Čović i učinio u februaru 2016. godine, također prije sedam godina. Mišljenja sam da je to bio veliki iskorak i da je sada podržalo davanje statusa kandidata”, rekao je Plenković.

Plenković je jedan od rijetkih lidera iz regiona koji je imao priliku susresti se s novim predstavnicima vlasti iz Bosne i Hercegovine. U prvom redu sastao se s predsjedavajućom Krišto i ministrom vanjskih poslova Konakovićem.

“Prošle sam sedmice primio u prvu službenu posjetu novu predsjedavajuću Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjanu Krišto, koja je Hrvatica. I jučer smo, zapravo, imali sastanak sa gospodinom Konakovićem, koji je ministar vanjskih poslova, novi ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Nakon ova dva sastanka dogovorio sam se da ćemo održati zajedničku sjednicu hrvatske Vlade i Vijeća ministara Hercegovine u Zagrebu, u junu, kako bismo stavili na stol sva pitanja koja imamo. Jedni smo od najvažnijih ekonomskih i trgovinskih partnera sa Bosnom i Hercegovinom. Nakon Austrije, Hrvatska je drugi najveći investitor. Hrvati su jedan od tri konstitutivna naroda. Gradimo mostove preko rijeke Save. Sarađujemo u turizmu, energetici, infrastrukturi”, rekao je Plenković.

Jedna od važnih tema za Plenkovića je i saradnja sa Bosnom i Hercegovinom u oblasti gasifikacije, ali i drugim pitanjima.

“Hrvatska bi željela olakšati gasifikaciju BiH. Imamo LNG terminal na ostrvu Krk i želimo investirati u naš gasovod kako bismo osigurali BiH tzv. Južnu interkonekciju koja bi Federaciji BiH omogućila, a što je oko 50% teritorije BiH, da dobije gas i na taj način osigura diverzifikaciju snabdijevanja energijom. Dakle, naša ambicija je da se novo Vijeće ministara BiH, nova većina u političkom smislu, složi oko ključnih prioriteta, koji su jasno navedeni u kontekstu statusa kandidata. U decembru ih je bilo osam, ali postoji i 14 uslova koje postavlja Evropska komisija i ključni preduslov je da se postigne dogovor oko izbornog zakona, da svi konstitutivni narodi sami biraju svog političkog, legitimnog predstavnika u predsjedništvu zemlje (nijedan od 14 uslova iz Mišljenja EK ne navodi konstitutivnost naroda već provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, op. SB). To nije bio slučaj sa Hrvatima. Sada, četvrti put, jer vidimo rezultate izbora, čak i gospođa Krišto, koja se kandidovala za predsjedništvo, politički suspendovana, pluralizam, svi su podržali jednog kandidata i još nisu uspjeli da je izaberu zbog glasova koji su dali g. Komšiću. Dakle, ovo je element koji zapravo komplikuje naš odnos”, ističe hrvatski premijer.

Najavio je će sa hrvatske strane nastaviti snažan pritisak na uspostavljanju dobrih odnosa između dvije zemlje i nastaviti podršku BiH na putu prema EU, ali da prije svega želi nastaviti saradnju sa Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, a onda i sa Ostalima kao i sa cijelom zemljom.

SB/foto: agencije