“Životna priča Bosanca kao iz Hollywooda”: O Žugoru pišu i njemački mediji
Životna priča Vahudina Žugora kao da je pisana u Hollywoodu. Iz rodne Banja Luke je došao u Njemačku: Bez novca i poznanika. Danas je vodeći robotski hirurg u Njemačkoj. Pomoću robota je operisao 4.000 ljudi.
Prof. Dr. Vahudin Žugor, jedini direktor na klinici koji je nenjemačkog porijekla, pionir je u obavljanju operacija uz asistenciju robota “Da Vinci”, a nakon svoje hiljadite operacije uz pomoć ovog sistema, prije nekoliko dana, javio se uživo u program N1.
Njegova životna priča privukla je pažnju i njemačkih medija, pa je o njemu pisao i Deutsche Welle.
Rat prekinuo mladalačke planove, bez novca stigao u Njemačku: “Danonoćno sam radio”
Banjalučka porodica Žugor je do početka 90-tih godina i rata u BiH živjela sasvim normalan život. Otac Šaćir je bio sudija za prekršaje, a majka Nazifa viša medicinska sestra. Njihov sin Vahudin pohađao je školu i igrao fudbal u Borcu, Prijedoru i FK Naprijed. Ali rat mijenja njegove mladalačke planove.
Prekida medicinski fakultet i dolazi u Njemačku: bez novca i poznavanja njemačkog jezika. Dolazak u Njemačku je bio veliki psihički pritisak. Danas, 30 godina kasnije, kaže da mu je osnovni cilj bio opstanak i obezbjeđivanje finansijskih sredstava za studiranje i pomoć roditeljima koji su kao izbjeglice živjeli u Hrvatskoj.
„Danonoćno sam radio. Prvo sam radio kao njegovatelj. Kada sam radio preko dana onda sam noću učio jezik i obratno. Nakon tri godine sam se upisao na renomirani medicinski fakultet u Erlangenu”, prisjeća se Žugor, koji je danas direktor Klinike za urologiju u Bambergu. Klinika je jedna od 35 koliko ih broji Klinički centar koji zapošljava 5.500 radnika.
4.000 operacija pomoću robota
Prof. dr. Vahudin Žugor je pionir robotske hirurgije u Njemačkoj. Mnogi ga smatraju vodećim robotskim hirurgom u Njemačkoj i Evropi. U urološkoj klinici u Bambergu je nedavno obavio 1.000 operativni zahvata robotskim sistemom Da Vinči. To mu je ujedno bio i 4.000 otkako je počeo vršiti operacije pomoću robota. Najčešće su to karcinomi prostate i bubrega, mokraćnih mjehura ili nadbubrežnih žlijezda.
Njemačke bolnice sve više prepoznaju značaj robotike prije svega zbog dobrih rezultata. U Njemačkoj je u upotrebi oko 200 robotskih sistema. Prof. dr. Žugor se stručno usvaršavao na devet klinika u Njemačkoj i Kembridžu.
Xaver Frauenknech, predsjednik UO Kliničkog centra u Bambergu kaže da je Žugorova stručnost jedan od glavnih razloga zašto su ga zaposlili – radi se o međunarodno priznatom stručnjaku. „U protekle četiri i po godine je svojim radom ispisao istoriju našeg kliničkog centra. Kupili smo još jednog robota Da Vinči kako bi ga primijenili i u drugim oblastima, ali i obučili nove stručnjake”, kaže Frauenknecht.
Prednosti operacije pomoću robota
“Robotska tehnologija omogućava stabilnost i preciznost izvođenja sitnih pokreta u tijelu bolesnika, a dodatna stabilnost robotske ruke uz visokokvalitetnu kameru omogućavaju veliko uvećanje i vrhunsku vizualizaciju tkivnih struktura”, kaže prof. dr. Žigor i napominje da kombinacija tehnologije uz iskusnog operatera i odabir pogodnih karakteristika bolesti kod pacijenta garantuju najbolje ishode operativnog zahvata.
Osim sto je vanredni profesor na Univerzitetu u Kölnu, Vahudin je tutor i mentor mnogobrojnim studentima i urološkim ljekarima. Dobitnik je mnogobrijnih nagrada i priznanja.
Životna želja
Mnogi pacijenti iz Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja dolaze na liječenje u Bamberg i od Žugora traže pomoć i savjet. Mnoga teška urološka oboljenja, koja se ne mogu tehnički obraditi u BiH su domena doktora Žugora, koji je ujedno i jedini robotski urolog iz BiH u Evropi.
“Moj cilj i životna želja je da jednog dana dođe robotska hirurgija i u moju BiH. Za jedan takav projekt je potrebna specijalna infrastruktura, ogromna motivacija i edukacija kompletne robotske ekipe i medicinskog tima. Trenutno nema takve robotike i hirurgije u BiH, ali se nadam da će jednog dana naše znanje i iskustvo koje smo sticali vani, biti iskorišteno i upotrijebljeno i u našoj matičnoj domovini”, kaže prof. dr. Vahudin Žugor.
(N1)
