VISOKI PREDSTAVNIK CHRISTIAN SCHMIDT: „Od jučer imam situaciju da premijer koji pripada drugoj partiji, da su nad njim sankcije…“

Zašto se odlučio da baš u vakuumu između zatvaranja biračkih mjesta i objave prvih rezultata nametne izmjene Izbornog zakona? Šta izmjene u praksi donose? Hoće li i dalje kočničari Federaciju držati za taoca radi ostvarivanja svojih političkih ciljeva? Kakve su sankcije za takve?

Je li pogodovao HDZ-u ili nekoj drugoj političkoj stranci? Hoće li biti nastavljeni pregovori o izmjenama Izbornog zakona koji su započeti pa prekinuti zbog izborne kampanje i pritiska javnosti? Na ova, ali i ostala pitanja, za Mrežu FTV-a odgovarao Christian Schmidt, visoki predstavnik u našoj zemlji.

Kaže da je nekada dobro kada se u BiH i Federaciji ljudi koncentrišu na realnosti.

“Poštovanje pred biračima ne dopušta da se dva dana prije izbora objave takve odluke. Poštovanje prema biračima isto tako zahtijeva od vas da odluke budu neutralne. To znači, ja sam vrlo svjesno odmah po zatvaranju izbornih mjesta objavio svoju odluku jer ne želim da neko ima utisak da čekam prvo kakvi će biti rezultati pa da onda na neki način reagujem. Dakle ta omiljena igra koja se igra u BiH da se kaže i govori to je samo zato što ovaj ili onaj treba da dobije nešto od toga. Ljudi u BiH to više ne žele da čuju. Osim toga, u onom periodu sam direktno informisao sve predsjednike velikih stranaka i od velikog dijela sagovornika sam dobio odobravanja za svoju odluku.”

Ističe da postoji samo jedan pobjednik, a to su građani i građanke.

“Vidite, u Federaciji četiri godine je zastoj, nismo imali ništa. Nemamo predsjednika, nemamo Vlade, uskoro nećemo imati više ni sud, a to samo zato jer stranke i HDZ se međusobno blokiraju. I ja moram reći, sada su bili na potezu birači i oni su rekli svoje mišljenje i ja sam se samo pobrinuo za to da se birači mogu osloniti na to da će se vidjeti rezultati njihovih odluka. Ja sam u BiH shvatio to tako. Dakle sve etničke grupe i Ostali i zbog toga je pitanje onaj onome više, onaj onome manje.. Dakle to pitanje ko će više, a ko manje dobiti, to se mora malo drugačije postaviti. I ja sam to sada napisao u Ustav – da je svak obavezan da surađuje sa onim drugim. Ako neko sada, da li HDZ ili neka druga stranka, pokuša u naredne četiri godine da opet nešto blokira kako bi postigao nešto, neki svoj cilj, onda je to došlo do zida, do kraja. Ja sam dakle tu blokadu otklonio i to je u svakom slučaju, u prvom redu dobro za građane i građanke ove zemlje.”

Na pitanje šta ako neko opet pokuša da blokira, Schmidt odgovara: “Ja to spajam i sa jasnim saopštenjem, jasnom porukom da ukoliko neko u političkom diskursu ima različita mišljenja, uredu. Ali ako se nešto u državi ili u Federaciji ili negdje drugo sprječava kako bi neko dobio neki politički plus, neku prednost ostvario političku onda je to destruktivno i tada ja moram djelovati. Moram se umiješati i ja ću to u budućnosti i raditi. Mislim da sam sada dokazao da takvo nešto više neću trpjeti. Ovo jeste oštro što kažem, ali ja se nadam da ću i koristiti ovu mogućnost ako bude trebalo jer mi u krajnjoj liniji želimo svi u EU i trebamo svi odlučivati i donositi odluke u tom smjeru, a ne biti stalno u zavadi mađusobnoj.”

Mora se čuti glas svih kantona

Naglašava da je vrlo jasno propisao kako formirati Vladu Federacije BiH.

“Neko treba da se bira, nekoga će ljudi birati, te prijedloge će dati izabrani predstavnici u Domu naroda. Ali imaju 30 dana da nominuju tri čovjeka i svaki klub ima mogućnost da nominira po dvoje. Ukoliko to ne bude funkcioniralo imaju dodatnih 30 dana i tada je dovoljno da čak samo 1/3 delegata nekoga nominira, a ako ni to ne bude dovoljno, još tih 20 dodatnih dana, onda ima oko šestina sada. Dakle samo malo je njih moguće da nominiraju ljude za izbor. I dakle neće se više imati mogućnost, kao što je bilo do sada, da neko ima dovoljno glasova i da kaže ja neću nikoga nominirati i time sve zakoči. Ne. Dakle, na takve situacije ćemo na odgovarajući način reagirati a tada će se morati donijeti odluka ukoliko bi eventualno bili ponovo neki slučajevi, ali ja se nadam da će se regulisati neke stvari između stranaka, jer to ustvari jeste njihova obaveza koju preuzimaju kada su izabrani da rade za narod. Nisu birani da ne rade ništa. Čini mi se, u svakom slučaju, da ćemo u narednom periodu dobiti onaj novi momentum. Moram reći da se prilikom ovih izbora ipak pokazalo da ljudi žele promjene, da očekuju nove poslove, nove zadatke da se obave. Možda će to biti i brže nego što mislimo.”

Visoki predstavnik kaže da je smanjenje ingerencija Doma naroda vrlo važno pitanje o kojem se mora diskutovati u budućnosti.

“Ja sam kod tzv. vitalnih nacionalnih interesa malo promijenio tu generalnu klauzulu. To je bilo ranije već tako i Wolfgang Petritsch je donosio odluke. Ali onda sam razmišljao o tome kako da postignemo da svi kantoni mogu dati svoj glas, da se čuje glas svih kantona. I to ne da iz svakog kantona ima jedno, nego evo hajmo ostati kod Goražda. Goražde je jedan od najmanjih kantona. On idalje ima predstavnike svih etničkih grupa, čak i ako brojčano prema popisu stanovništva imaju npr. samo 24 Hrvata u Goraždu, ali postavlja se sasvim drugo pitanje – gdje se kod donošenja zakona, gdje Goražde može reći momenat, nama treba sada odluka za tunel prema Sarajevu recimo, mi hoćemo da imamo svoj glas kod donošenja odgovarajućih zakona. To možda nije vitalni nacionalni interes, ali je to vitalni interes za kanton. Tu treba malo napraviti određeno poboljšanje, par finesa unijeti i na taj način želim obezbijediti da se to može regulisati. Ja to ne mogu sam uraditi, ja sam spreman pomoći u tome, ali se te stvari tako mogu regulisati.”

Ističe da trenutno imamo blokadu u federalnoj strukturi vlasti.

“Imali smo blokadu i ja sam tu blokadu riješio.”

Svoje izmjene smatra privremenim

Navodi da je svjestan koliko je Dom naroda bitan političkim strankama.

“Ali u zakonodavnom postupku imamo i drugi dom i to je tačno. Zahvaljujući ovom broju koji sam povećao u Parlamentu imat ćemo i veću raznolikost Parlamenta u pozitivnom smislu, ja sam ubijeđen u to. U svakom slučaju, ja sam ove svoje izmjene smatrao privremenim, a to znači da treba procijeniti nakon određenog vremena šta bi se moglo poboljšati, šta bi se moglo promijeniti, koje smo kompetentnosti gdje dali, koju ulogu igraju kantoni. Dakle sve zajedno se o tome treba još diskutovati i, u krajnjoj liniji, treba sve zajedno dati širokom forumu građana i građanki na diskusiju i razmatranje, da to više nije materijal koji se samo razmatra u nekim sobama unutar stranačkih prostorija.”

O presudi Ljubić Schmidt naglašava da je za njega, sa političkog aspekta, to pitanje završeno.

“Politički je završeno i to da se taj slučaj Ljubić ne može i ne bi trebao primjenjivati za Ustav BiH. Vidjeli smo isto tako da je, u svakom slučaju, ta utrka za članstvo u Predsjedništvu bila vrlo otvorena, nije se moglo reći da ovaj ili onaj nije imao nikakvu šansu. Dakle to je demokratski proces, a za ovo ostalo ćemo vidjeti kako će tri konstitutivna naroda međusobno sada sve to dalje u praksi provoditi, ali kada je odluka Ljubić u pitanju, to je završeno za mene. Naravno da ja ne mogu spriječiti da neko koristi neke argumente, ali se mogu samo čuditi nekim argumentima. Želim jasno reći – sve etničke grupe, svi građani, svi su sada došli do jedne tačke kada nije više važno reći meni je loše, nisu me uzeli u obzir, na neki način sam diskriminisan. Mislim da ljudi mnogo lakše sada mogu gledati u ukupnu budućnost ove zemlje. Ja bih sada rekao hajde pokušajte sada malo da surađujete, a ne ono prvo pitanje koje političari ne bi trebali postavljati više sebi – jesam li dovoljno izvukao za svoj narod, nego trebaju da se pitaju jesam li dovoljno izvukao za sve. Dakle ne može biti da njih troje koji se biraju u državno Predsjedništvo, da su oni predstavnici Hrvata, Bošnjaka i Srba. Pa molim vas, kako će se to onda Ostali osjećati zastupljeni? Ne, oni su birani možda iz svoga korpusa, ali svaki od njih zastupa sve građane i građanke BiH i to bez razlike. toga ljudi treba da budu svjesni. Dakle ovo pravilo je zajedničko pravilo, imaju zajednički zadatak da brinu za sve i o svima. Oni treba da nose tu zemlju, da je reprezentuju. Mi smo po presudi Sejdić-Finci vidjeli da to nije dovoljno. To mora biti u novom sastavu, novoj vladi. To je prvi zadatak novoj Parlamentarnoj skupštini BiH, prvo pitanje koje treba da se razmatra jer takvo stanje je nepodnošljivo.”

Ne znam ko sad razmišlja uopšte o gospodinu Čoviću

Na pitanje da li je ova odluka rezultat dogovora sa Vladom Hrvatske, odgovara: “Čuo sam šta sam sve s nekim radio, iskren da budem. Mislim da već i sami možete vidjeti, kada je riječ o hrvatskom predsjedniku, da sam imao jako malo kontakata. Razgovarao sam sa svima, ne samo sa strankama. Molio sam sve da daju prijedloge. Razgovarao sam i sa svim susjednim zemljama. Ne o detaljima Izbornog zakona. Ja jednostavno primim mišljenja k znanju, ali slobodno možete poći od pretpostavke da su odluke koje ja donesem stvari o kojima ja želim i da odlučim. To znaju i drugi i zbog toga mnogi nisu ni zadovoljni sa mnom.Zadovoljan je veliki dio predstavnika bošnjačke strane. Kod Srba još ima malo problema. I sa gospodinom Dodikom nisam mnogo razgovarao, ali ne zato što ja nisam htio, ja bih i sa njim razgovarao, razgovarao sam i sa gospodinom Vučićem, ali Dodik ima nekakav svoj problem sa mnom, ali ja nemam problem s njim.”

Kaže da su priče da je Dragan Čović drugi visoki predstavnik kojem samo fale bonske ovlasti “baš velike gluposti”.

“Ne znam ko sad razmišlja uopšte o gospodinu Čoviću. Dopustite da vas podsjetim na to – odluka da se finansiraju izbori, ja sam morao donijeti tu odluku. I naravno da sam gospodina Bevandu iz HDZ-a, gospodina Čovića, molio sam ih da pomognu. Jesam li njih slušao ili sam donio odluku? Dakle neka se niko ovdje ne nada da neko, na bilo koji način, kod mene ima neke posebne privilegije. Ja volim sve ljude jednako, ali kad dođe do momenta da trebam donijeti odluku, onda tu odluku donosim ja i više niko. Dakle te spekulacije ko, šta, gdje, kako, ne. Biću sretan ako nam pođe za rukom da birači i njihove odluke da se korektno provedu. Dakle želja birača, volja birača. Da tu ne bude blokada. Ja ljudima koji nose političke odgovornosti, oduzimam im ih, neke odluke. Pogledajte, predsjednik Čavara je četiri godine, iz koje je on partije? Mislim da njegova situacija i nije baš takva da se ja nisam osvrnuo na nju. Od jučer imam situaciju da premijer koji pripada drugoj partiji, da su nad njim sankcije SAD-a. Šta bih ja sad trebao da uradim? Je li treba da čekam da svako bude ljubazan prema meni? Ne, to ne mogu uraditi, nisam zbog toga tu. I suviše ozbiljno shvatam svoju obavezu da uradim nešto za građane i građanke. I zbog toga predlažem – hajmo vidjeti šta je rezultat. Neka prave izbore, neka ljudi biraju i neka se donose odluke. I važno je da postoje odluke. Važno jeste da sam donio ove odluke, ali ja bih bio mnogo zadovoljniji da su to uradili ovdašnji parlamenti. Preporučujem politički odgovornim ljudima da to ko je češće s kim pričao, o čemu itd., da ne sudjeluju u takvim diskusijama i u tim razmišljanjima nego neka gledaju kakav smo rezultat dobili, da li nešto funkconiše. Ako funkconiše uredu, ako ne onda će se napraviti korekcije. I ja sam u tom smislu jedan tipični, teški Nijemac i kažem mi odlučujemo sada o tom pitanju.”

“Upadljivo je da se na američkoj crnoj listi nađe ovo ili ono ime. Pozdravljam da Amerikanci ostaju i dalje pri tome. Crna lista nije moj način rada, međutim ukoliko se stvari pokažu takvima da postaju kritične za cjelinu onda, istina ja nemam nikakvu crnu listu, ali imam oči, imam uši i imam glavu da razmišljam”, zaključio je Schmidt.