Sezonska gripa hara svijetom: Da li smo spremani za nove epidemije?

Prošlo je pet godina od pandemije koja je promijenila lice svijeta. Iz Wuhana, Republike Kine 2019. godine, počeli su pristizati izvještaji o masovnoj zarazi zoonozom koja je kasnije dobila svoje karakteristično ime – COVID 19. COVID-19 je zarazna bolest koju uzrokuje nova vrsta koronavirusa, SARS-CoV-2.

Svijet se suočio s masovnim karantinama, promijenio se svijet poslovanja, ekonomije i tehnologije, ali i populacije; 7,010,681 ljudi je preminulo, dok je bilo zaraženo više od 704,753,890 ljudi diljem svijeta, prema informacijama svjetske statistike (Worldometer). Da li smo spremni za epidemije?

Iako COVID-19 nije iščezao ni u 2025. godini, te ima slučajeva, Kina se suočila s novim porastom infekcija respiratornim virusom, što dovodi do pretrpanih bolnica, hitnih mjera i zabrinutosti javnosti zbog izbijanja. Naime, u sjevernim kineskim provincijama ove zime, posebno među djecom, zabilježen je porast slučajeva zaraze virusom HMPV, odnosno ljudskim metapneumovirusom. Ova informacija izazvala je brojne reakcije, ali i pažnju javnosti jer su scene podsjećale na one od prije pet godina. No, da historija zna za brojne druge pandemije, govori i činjenica o onoj najtežoj u modernoj historiji prije COVID-19 pandemije. Pandemija gripe iz 1918. godine bila je najteža pandemija u novijoj istoriji. Uzrokovao ga je virus H1N1 sa genima ptičjeg porijekla.

Svake godine, milioni ljudi na svijetu se suočavaju sa porastom slučajeva gripe koji su uzrokovani različitim virusima.

Portal Radiosarajevo.ba pitao je Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: ZZJZKS) o spremnosti Kantona Sarajevo za nove epidemije.

“ZZJZKS je spreman za svaku epidemiju koja se može desiti, a u slučaju pandemija u takvim slučajevima nadležni su Federalno ministarstvo zdravstva i Federalna uprava civilne zaštite, po čijim uputama i naredbama onda postupaju svi kantoni, pa tako i Kanton Sarajevo, kao što je bio slučaj i u Covid-19 pandemiji”, rekli su.
Ostalo je još vakcina protiv gripe

“Zavod za javno zdravstvo KS svakodnevno prikuplja prijave-oboljenja smrti od zaraznih bolesti na osnovu kojih se prate kretanja zaraznih bolesti na cijelom Kantonu Sarajevo, i poduzimaju se sve mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti propisane Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti (Sl.novine FBIH,br.29/05). Detaljno kretanje zaraznih bolesti u KS možete naći na službenoj stanici Zavoda”, istakli su. KS je zaprimio oko 8000 doza vakcine protiv gripe, a proces vakcinacije stanovništva se obavlja u JU Dom zdravlja KS.

“Prema informacijama pred Novu Godinu ostalo je još oko 1500 doza i proces vakcinacije još uvijek traje. Što se tiče zahtjeva za opću imunizaciju, možemo konstatovati da se u 2024. godini povećao odaziv na opću vakcinaciju zbog trenutne epidemije morbila i pertusisa”, rekli su.

Imunizacija je jedan od koraka koji predstavlja “solidna zaštita od obolijevanja i mogućih komplikacija. Zbog promjena koje se stalno dešavaju kod virusa gripe, sastav vakcine se svake godine mijenja, za svaku hemisferu posebno”, rekli su iz Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.

O smjernicama i osnovnim mjerama prevencije za šire stanovništvo, iz Zavoda za javno zdravstvo su rekli da je prvo mjesto svakako vakcinacija koja je jedina i najučinkovitija mjera prevencije gripe i njenih komplikacija.

“Idealno vrijeme za vakcinaciju protiv gripe je u oktobru, odnosno u ranu jesen, prije širenja virusa gripe, budući da su potrebne dvije sedmice da se zaštitna antitijela razviju u tijelu. Međutim, vakcinacija se može provoditi i kasnije, sve dok virus gripe cirkulira”, naveli su iz ZZJZKS.
Smjernice stanovništvu

Smjernice koje su preporučili stanovništvu jesu: distanca od najmanje 1 metar od osoba koje kašlju ili kišu, izbjegavanje rukovanja, ljubljenja i bliskog kontakta, da bi se smanjio broj kontakata, važno je da osobe sa uobičajenim simptomima gripe ostanu kod kuće i tako smanje mogućnost širenja.

Izbjegavanje posjeta bolesnicima, kako onima kod kuće, tako i onima u bolnici (za bolesnu osobu treba da se osigura poseban prostor u kući, bolesnoj osobi osigurati, po mogućnosti, samo jednog njegovatelja i ograničite kontakte s ostalim osobama), izbjegavanje pretrpanih i pregrijanih prostorija, često provjetravanje prostorija u kojima se boravi (izbjegavanje mjesta okupljanja), adekvatno oblačenje i izbjegavanje pothlađivanja organizma (korištenje prikladne odjeće i obuće prilikom naglih temperaturnih promjena, korištenje papirnatih maramica kod kašljanja i/ili kihanja, njihovo odlaganje u otpad, nakon toga obavezno pranje ruku, učestalo pranje ruku sapunom i vodom u skladu s higijenskim preporukama, rukama ne dodirivati lice, opće higijenske mjere u prostoru u kojem se boravi, higijensko održavanje predmeta i površina.

Uslijed povišene tjelesne temperature dolazi do značajnog isušivanja organizma s toga uzimanje dovoljno tekućine, a temperaturu snižavati lijekovima ili tuširanjem, pojedine simptome ublažiti prikladnim sredstvima (grlobolju – pastile, curenje iz nosa – kapi za nos, suhi kašalj – preparati protiv kašlja), obratiti pažnju na teže simptome bolesti i, u tom slučaju, odmah se javiti ljekaru (teškoće u disanju i kratkoća daha, bol u prsima, slabost, nemogućnost kretanja i poremećaj svijesti, povišena temperatura više od tri dana). Antibiotici nisu učinkoviti, jer je gripa virusna bolest! Antivirusne lijekove treba koristiti samo po preporuci ljekara.

U prevenciji gripe može pomoći održavanje dobre kondicije, zdrav stil života i jačanje otpornosti organizma, piti tople napitke (negazirane), prirodne sokove, uzimati C vitamin u preporučenim količinama, konzumirati pravilnu ishranu, izbjegavati cigarete, alkohol, stres i dovoljno se odmarati, po mogućnosti što više boraviti na čistom zraku (okolnim planinama)”, rekli su.