Pogledajte detalje SDA-ovog dokumenta na koji je burno reagovao Dodik
Dokument nazvan “Stav SDA o aktuelnoj krizi u Bosni i Hercegovini i prijedlozi za njeno rješenje”, poslat je iz stranke SDA juče u popodnevnim satima na veći broj adresa u BiH, ali nije dostavljen i medijima, odnosno na uvid široj javnosti. Ipak, sinoć i danas uspio je probutiti mnoge reakcije.
U nastavku objavljujemo u cijelosti dokument SDA:
– Aktuelna kriza u Bosni i Hercegovini, koja se ogleda u bojkotu i blokadi rada državnih institucija, udaru na dostignuti nivo reformi u Bosni i Hercegovini, s otvorenim secesionističkim tendencijama koje provodi SNSD na čelu sa Miloradom Dodikom, blokadi institucija Bosne i Hercegovine i entiteta FBiH, zahtjevima za dodatnim etničkim podjelama koje provodi HDZ BiH na čelu sa Draganom Čovićem, ne može se posmatrati izolovano od geopolitičkih pomjeranja u svijetu. Odnosi Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kao strana potpisnica Dejtonskog sporazuma, dodatno su usložnjeni zbog tih pomjeranja i neminovno se reflektiraju na unutrašnju krizu u našoj zemlji.
Bosna i Hercegovina na unutrašnjem planu trpi blokade od strane SNSD-a i HDZ-a koje imaju za cilj da je prikažu nefunkcionalnom i neodrživom. Dejtonski mirovni sporazum se ne poštuje, kao ni mnogi zakoni i odluke, kako na unutrašnjem tako i na regionalnom planu. Prema Dejtonskom sporazumu strane potpisnice su se obavezale poštivati suverenitet i jednakost država, kao i rješavati sporna pitanja mirnim sredstvima. Posebno je naglašeno poštivanje suvereniteta i integriteta Bosne i Hercegovine.
View this post on Instagram
Bosna i Hercegovina je do sada uvijek poštovala ovu odredbu Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ne postoji ni jedan primjer u praksi koji bi upućivao na drugačiji zaključak. Srbija i Hrvatska su od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma poduzele niz koraka koje su suprotne Sporazumu ili su namjerno propustile da poduzmu korake koje su bile obavezne poduzeti.
Republika Srbija izbjegava da s Bosnom i Hercegovinom zaključi ugovor o državnoj granici. Granična crta je poznata i utvrđena, ali Srbija izbjegava potpisivanje sporazuma zahtijevajući da se prije zaključivanja izvrši razmjena teritorija, koja se uglavnom odnosi na granicu na rijeci Drini čiji potencijal Srbija koristi bez naknade.
Srbija izbjegava Bosni i Hercegovini vratiti njenu imovinu, otvoreno štiti ratne zl0_/čince sa jedne strane, a sa druge strane, zloupotrebljavajući princip univerzalne nadležnosti, hapsi i procesuira građane Bosne i Hercegovine, pripadnike Armije Bosne i Hercegovine za koje jedino može biti nadležan Sud Bosne i Hercegovine.
Hrvatska također izbjegava ratificirati potpisani Ugovor o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, spriječava Bosni i Hercegovini neometan pristup otvorenom moru zagarantiran Konvencijom UN-a o pravu mora, opstruira Sporazum o prolasku Bosne i Hercegovine do Luke Ploče i osporava Sporazum koji je vezan za Luku Ploče. Osim toga Hrvatska odbija da vrati imovinu koja pripada Bosni i Hercegovini.
Ovo su samo neki od primjera vezanih za nepoštivanje ključnih odredbi Dejtonskog mirovnog sporazuma od strane Srbije i Hrvatske. Lista je mnogo duža.
Najteža povreda Dejtonskog mirovnog sporazuma od strane Srbije i Hrvatske se ogleda u podršci, otvorenoj ili prikrivenoj, politikama u Bosni i Hercegovini koje imaju destruktivnu ulogu i koje teže dodatnim teritorijalnim i etničkim podjelama u zemlji. Da nije te podrške, sasvim je sigurno da tih destruktivnih politika ne bi ni bilo u Bosni i Hercegovini. Srbija je jedina zemlja u regiji koja se odlučno suprotstavila uvođenju sankcija Rusiji, od koje dobija podršku za svoje destabilizirajuće aktivnosti u BiH. Nažalost, Evropska unija toleriše takvo ponašanje Srbije, koja to smatra podrškom njenoj politici.
Da bi se riješila politička kriza u Bosni i Hercegovini, Srbija i Hrvatska se moraju početi ponašati u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom. Ključnu ulogu u osiguranju ovakvog ponašanja Srbije i Hrvatske imaju države koje su svjedočile potpisivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Postoji direktna veza između slabljenja uloge međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini i jačanja retrogradnih politika koje dolaze iz susjedstva. Dok je uloga međunarodne zajednice bila odgovarajuća, retrogradne politike su bile slabe. I obrnuto: kako je slabila uloga međunarodne zajednice te politike su postajale snažnije i izraženije. U ovom trenutku destruktivne politike iz susjedstva su na tom nivou da, na primjer, zvaničnici Srbije otvoreno dovode u vezu rješavanje svojih odnosa s Kosovom, sa cjelovitošću Bosne i Hercegovine.
S druge strane iz Republike Hrvatske se otvoreno miješaju u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine, posebno u vezi sa Izbornim zakonom. Pri tome se koriste svi mehanizmi, a posebno zloupotreba članstva u Evropskoj Uniji i NATO savezu. Uvjereni smo da su Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, članice Evropske unije kao i druge članice NATO saveza svjesne da nestabilna Jugoistočna Evropa odgovara isključivo Rusiji. Bosna i Hercegovina je u središtu te destabilizacije jer Rusija ima čvrste saveznike u SNSD-u i HDZ-u. To se čak i ne krije u javnosti.
U manjem bh. entitetu diskriminatornu politiku prema nesrbima, a posebno Bošnjacima, vodi SNSD. Povratnicima Bošnjacima se brani upotreba maternjeg, bosanskog jezika i onemogućava zapošljavanje u javnim institucijama u skladu s popisom stanovništva. Ova politika otvoreno vrši udar na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, bojkotira i blokira rad njenih institucija. Rješenje ove situacije je moguće tražiti samo u poštivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i svih zakona i odluka koji su doneseni u skladu s tim sporazumom u proteklih 27 godina implementacije.
Na teritoriji većeg bh. entiteta FBiH, HDZ BiH otvoreno blokira implementaciju izbornih rezultata iz 2018. kao i izbor sudija Ustavnog suda FBiH. Osporavaju se prava Bošnjaka u područjima entiteta gdje HDZ ima vlast. Tako se, na primjer, onemogućava Bošnjacima da budu na čelu lokalnih vijeća u općinama Čapljina, Stolac i Kiseljak, iako je to njihovo ustavno pravo.
Istovremeno vrši se vrlo agresivna kampanja za izmjenu Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH, s ciljem da se HDZ-u zauvijek osigura učešće u vlasti. Pri tome se prijeti teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH, a oni koji se bore za poštivanje Ustava i odluka sudova se nazivaju „bošnjačkim unitaristima“. Vrlo važno je istaći da HDZ namjerno pogrešno i proizvoljno tumači odluku Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić. Način izbora delegata u Dom naroda FBiH je riješen postojećim Ustavom FBiH. Centralna izborna komisija je to pitanje riješila nakon Općih izbora 2018. godine tako što je izbrisanu rečenicu iz Izbornog zakona zamjenio formulacijom koja je propisana u Ustavu FBiH.
Kako bi se riješila kriza u Bosne i Hercegovine, kojoj je uskraćena demokratija poput one u drugim evropskim zemljama, potrebna je prvenstveno podrška Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije i Evropske unije koji imaju mehanizme da privole Srbiju i Hrvatsku da poštuju Dejtonski mirovni sporazum. U vremenu svjetske krize, Bosna i Hercegovina može biti okidač za dublje probleme na evropskom tlu zbog prevelikog uticaja Rusije. Ako unutrašnji akteri u Bosni i Hercegovini ne budu dobijali podršku Beograda i Zagreba, vratiće se poštivanju važećih zakona i odluka međunarodnih i domaćih sudova. Ovo treba da bude startna pozicija iz koje se treba krenuti u rješavanje odnosa kako u Bosni i Hercegovini, tako i u regionu. Stranka demorkatske akcije nikada neće pristati na nova rješenja koja su lošija od Dejtonskog sporazuma, i koja vode u dodatne podjele. Jedini prihvatljivi pravac kretanja je dodatno jačanje institucija države i reforme koje Bosnu i Hercegovinu približavaju demorkatskim standardima Evropske unije. Ovakav pristup je moguće ostvariti kroz pojačan angažman država svjedoka Dejtonskog mirovnog sporzuma i otvoreni dijalog Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske kojim bi se relaksirali odnosi u cijeloj regiji. Jedino uz uzajamno poštivanje institucija svake od država moguće je napraviti snažan pomak naprijed. SDA će poduzeti potrebne napore da Bosna i Hercegovina nikada ne prihvati ponižavanja od strane susjeda, a posebno određenih lidera koji pokazuju otvorenu mržnju prema Bosni i Hercegovini i Bošnjacima.
Ustavna reforma i izmjene Izbornog zakona u skladu s tim Bosni i Hercegovini su potrebna simetrična rješenja u oba entiteta. Odnose u entitetu FBiH nije moguće rješavati odvojeno od istih ili sličnih odnosa u bh. entitetu RS. Stvari se moraju rješavati za cjelokupnu državu istovremeno.
Stoga smatramo da je potrebno:
– Harmonizirati (uvesti simetrična) rješenja u ovlaštenjima predsjednika i potpredsjednika entiteta. Neodrživo je da potpredsjednici entiteta RS nemaju nikakvu ulogu u procesu formiranja Vlade tog entiteta, dok potpredsjednici entiteta FBiH imaju punu ulogu kod formiranja Vlade entiteta FBiH, jer bez njihove saglasnosti nije moguće krenuti u proces formiranja Vlade.
– Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o ravnopravnosti naroda traže da svi narodi budu ravnopravni na cijeloj teritoriji države. Bošnjačkom i hrvatskom narodu u entitetu RS je uskraćeno pravo vezano za formiranje Vlade, a srpskom narodu u entitetu FBiH to pravo nije uskraćeno.
– Harmonizirati (uvesti simetrična), rješenja vezana za Dom naroda FBiH i Vijeće naroda RS. Dom naroda u FBiH je zakonodavni Dom u punom kapacitetu, dok je Vijeće naroda RS dom koji bi trebao da štiti samo vitalni nacionalni interes. U praksi on ne izvršava ni tu svoju obavezu zbog opstrukcija u načinu rada Ustavnog suda entiteta RS.
– Domovi naroda bi trebali imati ulogu koja ne konkuriše ulozi predstavničkih domova, dakle ulogu efikasne zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
– Ukloniti blokade u funkcioniranju entiteta FBiH koje će omogućiti neometan izbor Vlade, sudija Ustavnog suda FBiH i uspješno funkcioniranje oba doma Parlamenta FBiH.
