Vijesti

Njemački časopis objavio tekst Denisa Bećirovića: Šta je sve napisao član Predsjedništva BiH

Tekst je objavljen na engleskom i njemačkom jeziku

Njemački časopis IPG (Internationale Politik und Gesellschaft /International Policy and Society) objavio je autorski tekst člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića na engleskom i njemačkom jeziku, pod naslovom „Europaische Integration- Die Zeit läuft ab“ („Evropske integracije – Vrijeme ističe“).

Tekst predstavlja osvrt na dosadašnji proces evropskih integracija BiH, kao i perspektivu članstva u kontekstu kandidatskog statusa za članstvo u Evropskoj uniji i novih geopolitičkih okolnosti.

Bećirovićev tekst prenosimo u cijelosti.

– Činjenica da je Bosna i Hercegovina dobila status kandidata za pristupanje Evropskoj uniji nakon decenija prepreka i neizvjesnosti nesumnjivo je važan uspjeh za državu i za EU. Međutim, ispitivanje narednih koraka ka punopravnom članstvu Bosne i Hercegovine u EU bilo bi nepotpuno bez sagledavanja šireg konteksta – konkretno odnosa zemlje sa susjedima.

ANTIEVROPLJANI U BIH

Ako ovaj dio Evrope bude voljan da mudro iskoristi svoje komparativne geopolitičke, geoekonomske i geokulturne prednosti, onda bi mogao postati posrednik koji zapravo povezuje Evropu i Aziju, srednju Evropu i Mediteran, Jadran i Crno more. Igranje takve konstruktivne uloge zahtijeva i gledanje u budućnost i učenje lekcija iz nedavne istorije. Za to je, između ostalog, potreban novi kurs zasnovan na vrijednostima kao što su ljudska prava, vladavina prava, međusobno poštovanje i tolerancija.

S obzirom da su odgovorne institucije veoma odlučne, postoji širok politički konsenzus i javnost očigledno podržava integraciju u EU, jedno je vrlo jasno: Bosna i Hercegovina je predugo čekala na status kandidata za članstvo u EU.

Samit EU-Zapadni Balkan u Solunu 2003. godine bio je veoma obećavajući za region, ali i za Bosnu i Hercegovinu. Usvajanjem „Solunske agende za zapadni Balkan: ka evropskim integracijama“ od Evropskog vijeća, EU je jasno potvrdila svoju podršku cilju da budućnost Zapadnog Balkana leži u Evropi. Zanimljivo je da je 2003. godine Bosna i Hercegovina, koja je tada imala status potencijalnog kandidata, bila na nivou Republike Hrvatske. Međutim, zbog brojnih unutrašnjih i eksternih faktora koji blokiraju reformski proces, Bosna i Hercegovina je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju tek 2008. godine, a zvanično je podnijela zahtjev za članstvo u EU tek 2016. godine.– Hrvatska je, pak, članica EU od 2013. godine.

Za sadašnje prepreke i blokade na putu Bosne i Hercegovine ka Evropi i evroatlantskom prostoru najviše su odgovorni “antievropljani” u svojoj zemlji. S prezirom se odnose prema potencijalnom članstvu u EU, shvaćajući da će ih nadolazeći civilizacijski procesi natjerati da poštuju norme i standarde zakonodavstva EU. Oni znaju da moraju dati šansu drugim snagama na političkoj sceni.

Također je važno da EU ne napravi dalje greške u odnosu na Bosnu i Hercegovinu. Jedna od najvećih grešaka EU bila je popustljivost koju je u protekloj deceniji pokazala prema destruktivnim političarima koji su otvoreno doveli u pitanje Dejtonski mirovni sporazum i Ustav Bosne i Hercegovine – kao i njeno oklijevanje i nedjelovanje. Spremnost da se sankcioniraju radikalni političari koji ugrozile mir u Bosni i Hercegovini i regionu općenito.

Da je EU djelovala odlučnije u proteklih deset godina, Bosna i Hercegovina bi bila pošteđena mnogih kriza. Oklijevanje, odugovlačenje i neodlučnost samo su ohrabrili separatističke i proruske snage da otvoreno potkopaju ključne evropske vrijednosti. EU nikada više ne bi trebala biti slaba i neodlučna prema našoj zemlji. Transformacija Bosne i Hercegovine u stabilnu, mirnu i pouzdanu državu usko je povezana sa povećanim angažmanom EU.

NOVA STARTNA POZICIJA

Upravo zbog zastoja, status kandidata za pristupanje je od posebnog značaja, jer daje novu nadu da će, uprkos svim preprekama, Bosna i Hercegovina konačno i nepovratno krenuti na evropski put zacrtan prije dvije decenije.

Nakon što su se geopolitičke prilike potpuno promijenile od 24. februara 2022. godine, EU i Bosna i Hercegovina imaju malo izbora, a svakako nemaju vremena. Očigledno je da su geopolitički i bezbjednosni aspekti politike, kao i značajno izmjenjena bezbjednosna arhitektura u Evropi, značajno uticali na stav EU prema intenziviranju procesa integracije. Odluka da se Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata je korak naprijed. Međutim, Bosna i Hercegovina i njene institucije snose veliku odgovornost i suočavaju se sa brojnim izazovima.

Ne treba gubiti iz vida da status kandidata treba da donese brojne prednosti za zemlju. Prije svega, trebamo imati na umu da je svako vanjsko angažovanje i korak naprijed u unutrašnjoj politici i poticaj da se nastavi evropskim putem – signal da Bosna i Hercegovina ima neophodan politički potencijal i da može krenuti ka evropskoj budućnosti.

Osim toga, ova odluka bi zemlju približila, pravno i formalno, za korak bliže članstvu u EU. Status kandidata stvara novu startnu poziciju i otvara dodatne mogućnosti, ali sa sobom nosi i nove izazove s kojima se treba zajedno uhvatiti u koštac. Ako ih uspješno savladaju, Bosna i Hercegovina će se pridružiti porodici potpuno razvijenih evropskih zemalja.

Pored političkih prednosti koje proizilaze iz statusa kandidata za članstvo, državi i građanima se otvaraju i dodatne finansijske mogućnosti. Iako priliv novih sredstava u zemlju kandidata nije zagarantovan, brojne pogodnosti dolaze u obzir – posebno Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA), ali i druge mjere podrške širokom spektru reformi u dotičnoj zemlji kandidata. U kojoj mjeri se zapravo povećavaju evropski fondovi zavisi u potpunosti od toga za šta su bosanskohercegovačke institucije sposobne – koliko optimalno razumiju kako koristiti status kandidata i koliko brzo mogu provesti reforme.

Ova dva procesa su direktno povezana: što se više reformi provodi, institucije su efikasnije. Ovo automatski otvara više mogućnosti za finansiranje EU i direktna strana ulaganja. To bi stvorilo stabilnije političko i sigurnosno okruženje koje bi bilo privlačnije za ekonomska ulaganja.

Navedeni argumenti jasno pokazuju koliko je status kandidata važan za Bosnu i Hercegovinu. Međutim, optimizam je prikladan samo kada se ovaj status doživljava kao ozbiljna obaveza. Od vitalnog je značaja da znamo šta možemo očekivati ​​i da su postavljeni jasni prioriteti i rokovi. Ispunjavanje ciljeva koje je postavila Evropska komisija je i ostaće ključno. Reforme predviđene navedenim dokumentom su najvažniji preduslov za stvaranje okvirnih uslova za početak pristupnih pregovora.

JEDINI PRAVI GLAS

Sljedeći korak je da Bosna i Hercegovina počne pregovore sa EU. Sada je vrijeme da se odredi datum početka pregovora. To bi bio direktan signal stvarnog napretka ka članstvu i opipljivog postignuća Bosne i Hercegovine u evropskim integracijama. U tom kontekstu, jasno je da najveću odgovornost imaju bosanskohercegovačke institucije, koje, iako u skladu sa propisima EU, će djelovati, ali će neizbježno biti i pod utjecajem političkih partija. Da bi mogli da ispune dogovorene obaveze, svi akteri uključeni u integraciju u EU stoga moraju da se udruže umesto da budu vođeni uskim stranačkim političkim interesima. Međutim, to bi značilo suštinsku promjenu cjelokupnog operativnog sistema, koji će u budućnosti morati biti mnogo brži i efikasniji.

Odgovorno postupanje prema ovim obavezama uključuje sprovođenje reformi. U praksi to znači da se moraju preduzeti i sprovesti neophodne mjere. S tim ciljem posebno se moraju ukloniti političke prepreke kako bi se omogućilo efikasnije djelovanje i uspostavila centralna institucija koja, kao “jedini pravi glas” Bosne i Hercegovine, može oblikovati ovaj razvojni proces. Potrebna su nova ministarstva za sprovođenje važnih politika EU u oblastima kao što su poljoprivreda, zdravstvo, obrazovanje i evropske integracije, kao i inicirati evropski acquis .

Brzi napredak Bosne i Hercegovine ka punopravnom članstvu u EU ne samo da vodi jačoj ekonomskoj povezanosti, već i stvara novi oblik solidarnosti zasnovan na zajedničkim vrijednostima i uvjerenjima koja su temelj evropskog identiteta. Bosna i Hercegovina se nalazi na raskrsnici i pred izborom da bude prisiljena u opasnu izolaciju ili da prevaziđe fatalni etnokratski režim i stvori uslove za veću integraciju u evropsku zajednicu.

EU je naša sudbina. Demokratija i životni standard ljudi u našoj zemlji umnogome će zavisiti od toga koliko brzo i koliko uspješno se realizuje naša želja za pridruživanjem Evropskoj uniji. Vrijeme je da naučimo lekcije, ispravimo greške i odlučno slijedimo svoje ciljeve. U EU! U NATO!, navodi se u tekstu za IPG.

Related Articles

Back to top button