KOŽLJAK JE UVJEREN: “Veto Rusije na produženje misije Althea bilo bi žrtvovanje Dodika i RS-a za…”

Bosna i Hercegovina u novembru očekuje još jednu značajnu odluku. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda odlučuje o nastavku međunarodne vojne misije ALTHEA u našoj zemlji.

Mediji posljednjih dana sve češće postavljaju pitanje hoće li Rusija, u svom konfliktu sa zapadom, posegnuti za vetom na odluku o produženju misije. U tom slučaju izgledna je samo jedna alternativa – umjesto EUFOR-a, u Bosni i Hercegovini će biti raspoređene jedinice NATO-a.

Zanimljiva je i inicijativa Vlade Hrvatske da predloži upućivanje pripadnika svojih oružanih snaga u misiju u Bosnu i Hercegovinu.

O tome je reporter BHRT-a Amir Sužanj razgovarao sa nekadašnjim vojnim predstavnikom Bosne i Hercegovinu pri NATO-u Alijom Kožljakom.

Gospodine Kožljak, posljednje izjave člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika, koji je, doduše, u više navrata mijenjao stav o misiji ALTHEA, govore da postoji saglasnost u Bosni i Hercegovini o neophodnosti nastavka ove vojne misije. Ipak, u posljednje vrijeme govori se o mogućoj odluci Rusije da blokira nastavak ove misije u Bosni i Hercegovini. Da li to možemo očekivati, odnosno da li će misija ALTHEA biti nastavljena?

“Tom dilemom bavimo se, evo, već godinu dana i očigledno je da na tom pitanju Ruska Federacija gradi svoj legitimitet i svoju relevantnost u međunarodnim odnosima i očigledno je da Rusija ovdje uopšte ne uzima u razmatranje šta je to interes niti Bosne i Hercegovine, pa ni entiteta Republika Srpska, što je Milorad Dodik dosad mislio da je slučaj. Zato u narednom periodu možemo očekivati razvoj situacije i u jednom i u drugom smjeru. Trenutno se vode razgovori u Ujedinjenim nacijama i ruskoj strani se pokušava dati do znanja da će na taj način dodatno narušiti svoju ulogu u međunarodnoj zajednici, pa čak i u toj instituciji u kojoj je jedna od najznačajnijih članica. Ako bi došlo do toga da Ruska Federacija uloži veto, sada je već definitivno da je NATO pripremio odgovor na to, a odgovor je da će u skladu sa Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a iz 2004. godine NATO zamijeniti snage EUFOR-a, rasporediti robusnije snage, što u konačnici neće biti dobro rješenje ni za Rusku Federaciju. Možda iz tog razloga će gospodin Dodik pokušati ubijediti Vladimira Putina da to nije dobro za one stavove koje je on zastupao, recimo euroatlantske integracije, a takva opcija nije samo vojno značajna. Ona je i politički značajna. Naravno da će NATO, osim sigurnosne misije, uvijek raditi na tome da ubrza euroatlantski put Bosne i Hercegovine i na taj način Bosnu i Hercegovinu približi NATO članstvu, što nije u interesu, bar trenutno, ni gospodina Dodika ni ruske strane”.

Ali kakva bi to bila politička poruka Vladimira Putina u slučaju da Rusija stavi veto na misiju ALTHEA u vremenu kad Milorad Dodik dobro shvata moguće posljedice takve odluke i kad nema ništa protiv nastavka ove misije?

“Poruka bi bila da mu uopšte nije bitan Milorad Dodik, da mu je bitan samo trenutni ruski interes, da će u suštini žrtvovati i Dodika i ono što mu je dosad obećano kako bi svoju relevantnost na međunarodnom planu, bar u ovom momentu, pokazali. Tome idu u prilog i razmišljanja koja se vode u kontekstu trenutnih neuspjeha Ruske Federacije na bojnom polju u Ukrajini, a takođe i ta veoma velika izolovanost Ruske Federacije na političom planu. Na ovaj način bi eventualno Putin pokušao da još jednom da do znanja međunarodnoj zajednici da je ta poluga, koju drži u Vijeću sigurnosti, značajna i da će je on koristiti. Znači, samo ruski interes, žrtvovanje i Dodika i entiteta RS, to je ono što bi poručio na ovaj način”.

Postoji još jedna osjetljiva dimenzija cijele ove priče u posljednjih nekoliko dana nakon što je Vlada Hrvatske pripremila inicijativu da pripadnici Hrvatske vojske učestvuju u misiji ALTHEA. Čuli smo ozbiljna neslaganja nekih visokih funkcionera Bosne i Hercegovine s takvom inicijativom, a pored toga, postoji i pitanje da li je to moguće prema važećim dokumentima međunarodne zajednice.

“Generalno gledano, Hrvatska ima legitimitet i pravo da zatraži angažovanje hrvatskih vojnika u misiji ALTHEA evropskih snaga u Bosni i Hercegovini jer je Hrvatska članica i Evropske Unije i NATO-a i na taj način želi da pokaže da može dati jednu relevantnu kontribuciju međunarodnoj sigurnosti. Takođe, u hrvatskom interesu bi bilo da rasporedi snage ovdje, gdje bi bilo puno jeftinije, bliže, manje opasno, manje zahtjevna misija, manje rizična, nego da kontribuciju daje negdje drugo, gdje su misije puno opasnije širom svijeta. To je jedna strana medalje. Međutim, ono što zvaničnici Hrvatske, posebno njen predsjednik Zoran Milanović, ali i drugi, izjavljuju u posljednje vrijeme i na taj način šalju jednu u velikoj mjeri i neprijateljsku poruku prema Bosni i Hercegovini, dovodi do toga da se dodatno prodiskutuje i eventualno slanje vojnika u Bosnu u Hercegovinu, jer odmah to navodi na zaključak da neki dovode u konkretnu vezu nastojanja Hrvatske tokom prethodnog rata i očigledno učešće hrvatskih vojnika u ratu na teritoriji Bosne i Hercegovine, gdje imamo jasne i dokaze i presude o tom agresorskom djelovanju. Tako se i sadašnje raspoređivanje vojnika u sastavu EUFOR-a može politizirati i dovesti u vezu sa tim i na taj način onemogućiti hrvatsko angažovanje u Bosni i Hercegovini. Evropska Unija je vrlo osjetljiva oko toga i ona osluškuje šta se dešava. Zasigurno je i trenutni stav Bosne i Hercegovine po ovom pitanju bitan i sluša se, a trenutni stav je da je ta opcija neprihvatljiva”.

Mediji prenose i inicijativu, zapravo nastojanje Mađarske da isposluje upućivanje svojih vojnika na teritoriju samo jednog entiteta – Republike Srpske. Šta bi to politički značilo i da li će međunarodne institucije ozbiljno razmatrati jednu takvu inicijativu?

“Mađarski zahtjev je išao čak dalje, išao je dotle da slanje mađarskih vojnika u suštini uslovi zahtjevom da kompletna misija EUFOR-a bude na teritoriju jednog entiteta. Takvi zahtjevi ne prolaze jer taj takozvani vojni advice, vojni savjet dužnosnicima daje vojna strana, odnosno Vojni komitet Evropske Unije i to se uvijek uvažava. A Vojni komitet Evropske Unije nikada ne bi donio takvu odluku jer takva odluka nije zasnovana niti na realnom stanju na terenu, niti na izvodljivosti misije, odnosno, ne može garantovati uspjeh misije, izvršenje mandata koje je Evropska Unija dobila od Vijeća sigurnosti. Prema tome, takav zahtjev niti je realističan niti može proći, niti je prihvatljiv od strane Evropske Unije”.

(BHRT)