DRAMATIČNA UPOZORENJA ALIJE KOŽLJAKA: “Stranci će u narednom periodu vršiti pritisak na snage koje…” (VIDEO)

“Ukoliko BiH ne dobije kandidatski status, očigledno je da ćemo imati snažniji ruski utjecaj na ovom području bez obzira na razvoj situacije u Ukrajini”, upozorava Kožljak.

Svijet se mjesecima nalazi u neizvjesnosti, a posljednih sedmica ruski predsjednik pr*jeti nu**earnom kat*strofom. Mala zemlja kao što je Bosna i Hercegovina, na sve to ne može uticati, ali sva ta dešavanja na nju mogu.

U jednom dijelu Bosne i Hercegovine, RS-u Vladimir Putin ima više podrške nego bilo gdje u Evropi. Evropska komisija predlaže kandidatski status.

Profesor i bivši vojni predstavnik Bosne i Hercegovine pri NATO savezu Alija Kožljak u izjavi za televiziju Hayat kaže da je preporuka da Evropske komisije da se Bosni i Hercegovini dodijeli kandidatski status za članstvo u Evropsku uniju historijska i da smo time korak bliže EU.

“U decembru će biti konačna odluka, ali mislim da ovih osam uslova možemo ispuniti bez obzira na pesi*ističke pristupe, jer se radi o područjima gdje smo i postigli uspjeh ili ga je vrlo lako postići”, smatra Kožljak.

Tvrdi kako u osam prioriteta koje naša zemlja treba ispuniti nema nijedan problematičan.

Podsjetio je da je jedan od uslova bio izborni zakon, ali je izbačen, što je olakšavajuća okolnost.

“Neki govore da je Turska preko 20 godina u kandidatskom statusu, Sjeverna Makedonija, Srbija su također dugo, ali oni koriste puno više benfita od Bosne i Hercegovine koja je potencijalni kandidat. To su između ostalog finansijski benefiti, veći opseg dometa i pristupa finansijama Evropske unije. Onog momenta kada dobijemo kandidatski status, otvorit će se pregovori o poglavljima, koje znače reforme. Za svako poglavlje koje otvorimo, imat ćemo finansijsku i drugu podršku. Kada su u pitanju projekti EU, tu su silni milioni i milijarde eura. Više benefita ima zemlja kao kandidat, nego država kao potencijalni kandidat. Trebamo učiniti sve da ispunimo ove kritetirje, a imat ćemo i dodatni pritisak od međunarodne zajednice da se to desi”, pojasnio je Kožljak.

Dodaje kako su globalni faktori bili presudni u donošenju ove preporuke, te da BiH dobiva kandidatski status kao odraz geopolitičkih zbivanja, a ne kao država koja je ispunila uslove.

“Međunarodna zajednica je postala svjesna da je i ona dio problema, da BiH ne ispunjava uslove zbog limiturajućih elemenata Dejtonskog sporazuma i ustava zbog kojeg snage koje podrivaju institucije imaju više prostora za blokiranje procesa. Sada će upravo te snage biti target. Pritisak u narednom periodu će tretirati te prepreke”, kazao je Kožljak.

Tvrdi kako ovo Evropska unija ne radi zbog ljubavi prema Bosni i Hercegovini nego zbog ličnog interesa.

“Ukoliko BiH ne dobije kandidatski status, očigledno je da ćemo imati snažniji ruski utjecaj na ovom području bez obzira na razvoj situacije u Ukrajini”, upozorava Kožljak.

Smatra napretkom ka nastavku demokratskih procesa u BiH i održavanje izbora u našoj zemlji.

“To jer prvi preduslov da se dese reforme. Kako možemo napredovati ako nije formirana vlast. Ovi izbori su za sve izraz građanske volje i tražit ćemo od onih koje su građani izabrali da se fokusiraju na osam prioriteta. To su uvjeti koji su značajni za BiH i njene građane. Nastavak implementacije izbornih rezultata je ključni za početak razgovora o ovih osam uslova”, naveo je Kožljak.

Što se tiče nametnutih izmjena Izbornog zakona od strane Christiana Schmidta, Kožljak ističe da postoje kritike kojima se i on sam pridružuje, ali da postoje i pozitivne stvari.

“Bilo je tu nekih pregovora iza sjene sa Hrvatskom. Schmidt može razgovarati sa svima, ali nedostaje transparentnosti, posebno ako imamo u vidu da su susjedne države imale hegemo**stičkih pretenzija prema BiH i zato smo osjetljivi na takve stvari. Bilo je kritika i da se išlo na ruku HDZ-u, ima naznaka, međutim ključno je da trebamo gledati ono pozitivno. Ove izmjene su onemogućile blokiranje formiranja vlasti što je najbitnije za građane da dobiju vlast za koju su glasali. U ovoj odluci ako je išta poztivno jeste da je onemogućeno blokiranje vlasti. Ako ima loših elemenata, mislim da se time treba pozabaviti ustavna komisija i ima vremena da se podnesu apelacije nadležnim institucijama i mislim da ako se to utvrdi da će institucije takve odluke poništiti”, naglasio je Kožljak.

Foto: Hayat