BURNA REAKCIJA NAKON PODIZANJA OPTUŽNICE PROTIV SEJDIĆA, BULJUBAŠIĆA I OSTALIH: Cilj je „skidanje glava“, ispitati odgovornost Milanka Kajganića…

Istovremeno, najavljuje se podrška optuženima kako bi imali potrebne resurse da pred sudom dokažu svoju nevinost.

Nakon što je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu protiv Ahmeta Sejdića, Ferida Buljubašića i još 11 komandanata i pripadnika Armije Republike BiH iz Naroda i Pravde ponavljaju zahtjev da Ured disciplinskog tužioca i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća provjere pojedine navode i prakse Tužilaštva Bosne i Hercegovine i glavnog tužioca Milanka Kajganića.

Istovremeno, najavljuje se podrška optuženima kako bi imali potrebne resurse da pred sudom dokažu svoju nevinost.

Iz Naroda i Pravde poručuju da su još u aprilu 2023. godine zatražili od Ureda disciplinskog tužioca VSTV-a da reagira nakon što je u pojedinim medijskim istupima glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić paušalno iznosio navode o tome koji su prioriteti u radu Tužilaštva BiH u vezi sa ratnim zločinima na području Goražda i Foče.

„Nažalost, svjedočimo da glavni tužilac u medijskim istupima prioritete Tužilaštva određuje paušalno obećavajući prioritetnije procesuiranje pojedinih predmeta. U svojim istupima Kajganić je upravo apostrofirao predmet u kojem je prije nekoliko dana podignuta optužnica protiv čak 13 komandanata i pripadnika Armije RBiH iz Goražda, Višegrada i Foče. Iz svega navedenog jasno je da se otvara ogroman prostor sumnji u objektivnost Tužilaštva BiH, nepristrasno i profesionalno vođenje istraga i podizanje optužnica isključivo na osnovu činjeničnog stanja.

Smatramo nedopustivim praksu Tužilaštva BiH kojom se umjesto predmeta sa A liste Haškog tribunala ispunjavaju nečije želje podizanjem optužnica koje nisu utemeljene na činjenicama“, navodi se u reakciji Naroda i Pravde.

Iz ove stranke navode kako bi se nadležne institucije morale očitovati i o pojedinim praksama Tužilaštva BiH.

„Da se podižu optužnice koje nisu utemeljene na činjenicama svjedoče i oslobađajuće presude u nizu predmeta. Ahmet Sejdić je već prošao višegodišnji proces po optužnici Tužilaštva BiH pri čemu je dokazao svoju nevinost. Otvoreno sumnjamo i u namjere Tužilaštva BiH s obzirom na broj osoba obuhvaćenih optužnicom i u ovom slučaju, ali i u nekim drugim slučajevima kao što je, naprimjer, slučaj ‘Dobrovoljačka’. Imamo razloga vjerovati da se, usljed broja optuženih, procesi razvlače unedogled te da krajnji cilj Tužilaštva BiH i nisu presude već procesi kojima se ‘skidaju glave’ najčasnijim pripadnicima ARBiH i MUP-a RBiH.

Navodi koji su izrečeni u sudnici u predmetu Dudaković i ostali, gdje je jedan od svjedoka pred Sudom potvrdio da je za optužujuće svjedočenje protiv Dudakovića i ostalih dobio novac, duboko nas zabrinjavaju i traže objektivnu i nezavisnu istragu kao i jasno očitovanje nadležnih institucija. Također, zabrinjava nas i praksa pritiska na svjedoke koji potom tokom suđenja jasno mijenjaju iskaz uz navode da su bili izloženi različitim pritiscima tokom ispitivanja na što Tužilaštvo BiH nije adekvatno reagiralo do sada. Insistiranje na izjavama svjedoka a minimiziranje svjedočenja u samom Sudu i navoda da su izjave date pod pritiscima, Tužilaštvo sakriva suštinski problem – nezakonita postupanja tokom samih istraga, odnosno provođenje istražnih radnji suprotno odredbama zakona o krivičnom postupku. Iz svega ovog proizlazi obaveza svih patriotskih snaga da iznađu način da optuženi imaju sve potrebne resurse da se odbrane i na sudu dokažu svoju nevinost“, dodaju iz Naroda i Pravde.

Posebnim problemom, u Narodu i Pravdi vide arbitrarno biranje predmeta što dovodi do potpuno nevjerovatnih situacija gdje, naprimjer, za ratne zločine nad opkoljenim stanovništvom Goražda još niko nije osuđen, dok je i za zločine nad opkoljenim Sarajlijam smiješno mali broj optužnica s obzirom na dužinu opsade, brutalnost i broj ubijenih civila.

„Svaki ratni zločin treba biti procesuiran i tu je naše opredjeljenje jasno. Međutim, ne možemo a da ne primijetimo, da je glavni tužilac u predmetu u kojem još uvijek nije bila donesena tužilačka odluka govorio o akciji jedinica ARBiH na području Goražda kao o ‘nelegalnom napadu’.

To je direktno miješanje u posao postupajućih tužilaca čime se na njih vrši pritisak. Uočavamo i tendenciju i izražavamo nezadovoljstvo činjenicom da za ubijanje opkoljenog Goražda niko nije odgovarao, a među ubijenim je i više od 150 djece, stotine civila… Istovremeno, branioci Goražda su procesirani kroz više predmeta gdje se pokazalo, nakon oslobađajućih presuda, da je Tužilaštvo više išlo ka ‘skidanju glava’

istaknutih komandanata a ne utvrđivanju istine o određenim događajima“, stoji na kraju saopćenja.