SEAD NUMANOVIĆ DIREKTNO: “Christian Schmidt je bosanski Dritan Abazović, jer imamo situaciju sličnu crnogorskoj”
Numanović smatra kako nije realno očekivati smjenu visokog predstavnika, “mada je u najmanju ruku čudno da imamo ovakav jedan događaj i koliko sam ja razumio pisanje Spiegla, Schmidt će se pojaviti pred Vanjskopolitičkim odborom njemačkog Parlamenta i odgovarati na pitanja”.
Njemački list Der Spiegel navodi da je grupa bivših diplomata i stručnjaka za Balkan u pismu Komitetu za vanjske poslove Bundestaga optužilo visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta da je nanio “trajnu štetu” mirovnom procesu u zemlji i ugledu Njemačke, te su pozvali na njegovu smjenu.
Tom prilikom N1 je razgovarao s urednikom Politički.ba, dugogodišnjim novinarom Seadom Numanovićem.
Numanović smatra kako nije realno očekivati smjenu visokog predstavnika, “mada je u najmanju ruku čudno da imamo ovakav jedan događaj i koliko sam ja razumio pisanje Spiegla, Schmidt će se pojaviti pred Vanjskopolitičkim odborom njemačkog Parlamenta i odgovarati na pitanja”.
“Vjerujem da će se u tim pitanjima naći i problemi koje su postavili bivši funkcioneri Ureda visokog predstavnika i diplomate iz Ministarstva vanjskih poslova. Ono što znam je da u Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke ne postoji neka naglašena sklonost prema Schmidtu. Jedan od dokaza za to mogla bi biti činjenica da je Manuel Sarazin, specijalni izaslanik njemačke Vlade za Zapadni Balkan. U neku ruku to je u određenoj mjeri kolizija u odnosu na ono što je Schmidt, neki šum u komunikaciji očigledno postoji”, rekao je Numanović.
“Manjinske vlade u OHR-u”
Ovo je jedna vrlo neuobičajena situacija, u historiji OHR-a nisu se dešavale ovakve stvari nikada, ali nikada, upozorava Numanović.
“Nikada se nije desilo da Visoki predstavnik bude pozvan u državu iz koje je poslan da odgovara na pitanja. Nešto tu ne štima i to je očigledno, a Visoki predstavnik je uvjeren da su njegove odluke dobre. Ono što pojačava njegovo uvjerenje je činjenica, siguran sam, da je 95 % odluka napisano u strankama u BiH i da je on samo neke detalje iz zadnje odluke koja je i najkontroverznija, ove od 2. oktobra kada je nametnuo izmjene Ustava entiteta Federacija i Izbornog zakona BiH”, istaknuo je Numanović.
Napravio je, smatra Numanović, nešto što nije dobro i što se ne može prihvatiti po međunarodnim standardima, po zapadnim demokratskim standardima.
“Ali siguran sam i u to da je bilo razgovora između Schmidta pa čak i njemačke Vlade gdje su oni njega pitali zašto je to uradio i onda im je on objasnio pa su oni to na neki način prešutno odobrili. Imali smo stav EU koji je bio prilično jasan, da su protiv toga. Šta sada to nama govori?
Mi imamo jednu situaciju, pokušat ću biti metaforičan, imamo situaciju sličnu Crnoj Gori, u BiH Dritan Abazović je u liku Christiana Schmidta, ima manjinsku podršku u Vijeću za implementaciju mira, gdje ga ne podržava Turska i EU ali ga podržavaju SAD, te u određenoj mjeri VB.
Možemo naći još nekoliko država u Vijeću koje su solidarne s Amerikancima. Imamo dakle jednu vrstu manjinske vlade u OHR-u i očigledno je da Schmidt sluša samo ono što mu kažu američki izvori”, naglasio je naš sugovornik.
On smatra i da je saslušanje u Parlamentu Velike Britanije bilo jedan od povoda da se pošalje pismo i u tom pismu eksplicitno stoji da Visoki predstavnik nije govorio istinu poslanicima britanskog Parlamenta.
“To je vrlo ozbiljna optužba. Prema onome što do sada znamo iz diplomatske prakse iz prakse političkog djelovanja Zapada, iznijeti optužbu da je neko zvaničnike slagao je vrlo ozbiljna stvar i na Zapadu se gleda šta se govori a ne ko govori. U slučaju da dođe do saslušanja Visokog predstavnika pred Bundestagom sigurno to biti jedno od pitanja. Efekat pisma je već sada takav da se VP mora malo zamisliti kao i njegovi sponzori, kako dalje djelovati. Mi imamo Visokog predstavnika koji je vrlo raspoložen da koristi ovlasti. U ovom momentu korištenje ovlasti bi išlo samo na područje gdje žive Bošnjaci, tu bi se mijenjale određene političke premise, zakoni s ciljem da se na neki način kazni SDA. Zbog čega? Ne znamo još ali jasno je da je stavljena m*ta na čelo SDA”, zaključuje Numanović.
“Da nije bilo r*ta u Ukrajini buknuo bi r*t u Bosni”
Govoreći o interesu Zapada prema Zapadnom Balkanu, Numanović navodi “stabilno raste, ne zato što Zapad voli, želi i hoće to, nego zato što mora”.
“Zato što bukti r*t u Ukrajini i postoji realna šansa da se ratna žarišta prošire. Jedino mjesto gdje Putinu može poći za rukom da izazove konflikt je ovdje. Da nije bilo rata u Ukrajini buknuo bi rat u Bosni. To neka se niko ne zavarava. Pogledajte šta je Dodik radio do vremena kada je Putin pokrenuo drugi, sveopći talas agr*sije na Ukrajinu, sve je ukazivalo na to da se on sprema za neki suk*b. Sada se situacija malo promijenila ali vi vidite Dodikovo djelovanje, nije se promijenilo, on nastavlja. On je odlikovao Putina. To je jedini evropski zvaničnik bilo kog ranga koji je uradio tako nešto. To naprosto provocira Zapad da mora biti ovdje više uključen”, kazao je Numanović.
Dodaje i da ono što njega jako zbunjuje je dosadašnja strategija Zapada na Zapadni Balkan, jer ne razumije, kako kaže, strategiju, ali taktiku da.
“Ta strategija meni čak govori da je izgleda na sceni i daj Bože da griješim provođenje onog čuvenog Janšinog non papera, koji u suštini kaže sljedeće, ako su silnice na Zapadnom Balkanu takve da je prirodni proces da se stvore tri velike države, velika Albanija, Srbija i Hrvatska, hajmo mi kao NATO kao EU, kao Zapad predvoditi te procese, to je način da konačno pacificiramo ZB i riješimo se nekih suvišnih. Ako je to plan, onda on odista ide najviše na ruku Putinu.
Daj Bože da griješim, pokušavam razumjeti politiku Zapada prema nama i ne polazi mi za rukom. Neki su novi parametri u kojima se ističe da je zapadni svijet odlučio da Aleksandar Vučić i Andrej Plenković budu neka vrsta gubernatora na Zapadnom Balkanu i da se politički procesi vrše u skladu s njihovim projekcijama. Mi moramo biti iskreni do kraja i shvatiti da jedina stvar u kojoj se krugovi u Zagrebu i Beogradu mogu složiti kada je BiH u pitanju je njena podjela. Ono što ja razumijem je, kako to ljudi na Zapadu ne razumiju”, pita se Numanović.