ČOVIĆEV NOVINAR NAJAVLJUJE POTPUNI PREOKRET: “Sve je izvjesnija kohabitacija HDZ+Osmorka+SDA”
Pavković upozorava da se ni po koju cijenu ne smije prekrižiti većinska volja bošnjačkih birača jer bi se time legalizirale neprincipijelne matematičke kombinacije koje bi u budućnosti mogle biti pogubne za Hrvate.
Mostarski novinar, Jozo Pavković, blizak čelniku HDZ-a Draganu Čoviću, u najnovijoj kolumni piše o mogućem raspletu političke krize u koju je BiH zapala nakon oktobarskih izbora.
Očito je da HDZ i Osmorka ne mogu formirati federalnu vlast bez SDA, kao što je očito da ni Visoki predstavnik nema namjeru intervenirati. Čak štaviše, Visoki predstavnik je stranačkim liderima poručio da se dogovore te je time nagovijestio moguću kohabitaciju u Federacji BiH.
Pavković upozorava da se ni po koju cijenu ne smije prekrižiti većinska volja bošnjačkih birača jer bi se time legalizirale neprincipijelne matematičke kombinacije koje bi u budućnosti mogle biti pogubne za Hrvate.
“Visoki predstavnik i dalje ima velike ovlasti te može različitim odlukama deblokirati procese uspostave vlasti. Međutim, čini se da on nije spreman na to, pa javno poručuje sarajevskoj koaliciji okupljenoj oko SDP-a – “dogovorite se sa SDA”. Teško je očekivati da ga poslušaju jer, kako vrijeme odmiče, sve se teže dogovaraju i sami sa sobom. No, iznenađenja su u BiH moguća pa ni tu opciju ne treba unaprijed odbaciti”, piše Pavković, navodeći da se Amerikanci i Europljani vrlo jasno ponašaju u postizbornom razdoblju u BiH.
“Otvoreno pokazuju da očekuju uspostavu stabilne i funkcionalne vlasti te će zato sve političke strane u BiH biti pod snažnim zapadnim pritiskom da riješe ovu pat-poziciju te, nakon državne, uspostave i stabilnu federalnu vlast”, dodaje on.
Pavković piše da je neka vrsta kohabitacije neizbježna.
“Hoće li ona biti samo simbolička ili stvarna, tek će se vidjeti. U politologiji se kohabitacija koristi kao naziv za politički odnos dvaju nositelja izvršne vlasti koji pripadaju različitim političkim blokovima ili strankama. Ona podrazumijeva njihov nužan ‘institucionalni suživot’ (coexistence institutionnelle) u kreiranju zajedničkih politika u kojima dijele ovlasti. Ustavna struktura BiH i raspodjela političke moći takva je da zapravo nakon svakih izbora biva uspostavljena neka vrsta kohabitacije. Na državnoj razini biraju se tri člana Predsjedništva BiH, dva doma državnog Parlamenta i Vijeće ministara. Izbor nekih od tih tijela izravno ovisi o odlukama entitetskih parlamenata, u kojima se većine nikada ne mogu poklapati. Jer u Narodnoj skupštini RS-a dominiraju srpske nacionalne stranke, a u Parlamentu FBiH bošnjačke i hrvatske”, smatra Pavković.
“I tako je kohabitacija ili institucionalni suživot realnost BiH već desetljećima. Hrvatskoj, Crnoj Gori, Sloveniji možda je takva situacija neobična i generira probleme. U BiH je taj institucionalni suživot neminovnost. Sve je izvjesnije da će tako biti i tokom ovog mandata”, zaključuje mostarski novinar.
