PROFESOR PRELJEVIĆ UPOZORAVA NA OPASNE TRENDOVE: “Ideologije Dodika i Čovića se rehabilitiraju, težište konflikta se prebacije u samu probosansku politiku!”

Tako ispada da su probosanske strane sve ove godine griješile zato što su pružale otpor tim etnoeparatističkim politikama. Kao zaključak se nameće da bi bilo ispravno da se tim politikama popušta, da se time relaksiraju odnosi i da se stvori novi ambijent, kako se tvrdi u okruženju ‘osmorke’ odnosno ‘trojke’ u ‘kojem ćemo se fokusirati samo na teme o kojima se slažemo'”, naveo je Preljević.

Teza o navodnoj “relaksaciji” u potpunom je neskladu sa stvarnošću i nema nikakvo uporište u realnosti, rekao je Vahidin Preljević profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu, javlja Anadolija.

On je kao uvodničar redovne sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99” o temi “Velika iluzija: Politički narativ ‘relaksacije'” rekao da je u kontekstu formiranja vlasti uočena tendencija prije svega kod predstavnika “osmorke” ili “trojke” da iznose tvrdnju kako se nova vlast formira u znaku relaksacije odnosa.

Prema njegovim riječima tu frazu ponovilo je nekoliko prvaka te koalicije i ona podrazumjieva, kao što se moglo vidjeti u dodatnim izjavama, tezu da su se dvojica predstavnika etnoseparatističkih politika, odnosno njihove političke grupacije SNSD i HDZ promijenila, da su krenuli nekim novim kursom, koji su neki analitičari i komentatori čak nazvali proevropskim.

“Mislim da tok događaja, sam proces formiranja vlasti zapravo pokazuje da je ta teza o navodnoj relaksaciji, promjeni politika u potpunom neskladu sa stvarnošću i pokazuje da ta teza nema nikakvo uporište u realnosti, ko što smo vidjeli posebno u slučaju (Milorada op.a.) Dodika on i dalje nastavlja u svom starom stilu”, rekao je Preljević.

Prema njegovim riječima to je vidljivo na primjeru antiustavnog usvajanja Zakona o državnoj imovini i proslave 9. januara, kao i dodjeli odlikovanja za Vladimira Putina, predsjednika Rusije.

Istakao je da ga zanima osvjetljavanje pozadine te retorike o relaksaciji, odnosno zašto uopšte “osmorka” insistira na tom diskursu kada je mogla formirati vlast i bez njega i šta je motiv da se promoviše ta teza.

“Možda neke od razloga možemo naći i u samom toku pregovora pa i u sporazumu koji je potpisan između stranka ‘osmorke’ i HDZ-a i SNSD-a a u kojima očito nema gotovo ništa od onoga što su stranke ‘osmorke’, mahom građanske orijentacije, promovirale u predizbornoj kampanji. Nasuprot tome imamo barem u tragovima jako puno nagovještaja da će na bazi tog sporazuma i HDZ i SNSD i dalje slijediti svoju politiku i nastojati ostvariti svoje dugoročne političke ciljeve”, rekao je Preljević.

Istakao je da je problematična dodatna teza koja se implicitno provlači, a to je da su Milorad Dodik i Dragan Čović, lideri SNSD-a i HDZ-a, u principu konstruktivni političari koji su svih ovih godina zapravo odgovarali na provokacije iz političkog Sarajeva, pa ta njihova etnoseparatistička politika predstavlja na neki način samo reakciju na ono što je dolazilo iz političkog Sarajeva.

“Mislim da to predstavlja ne samo rehabilitaciju Milorada Dodika i Dragan Čović kao političara, nego što je puno problematičnije i rehabilitaciju ideologija koje oni zastupaju, predstavljaju i sprovode u BiH”, naglasio je Preljević.

Prema njegovim riječima dodatni aspekt teze o relaksaciji koja će nastupiti kad ne bude provokacija jeste što se na neki način retušira cijela njihova politička biografija i opravdava politika koju su vodili unazad nekoliko decenija.

“Time dolazimo do nove interpretacije prošlosti. Tako ispada da su probosanske strane sve ove godine griješile zato što su pružale otpor tim etnoeparatističkim politikama. Kao zaključak se nameće da bi bilo ispravno da se tim politikama popušta, da se time relaksiraju odnosi i da se stvori novi ambijent, kako se tvrdi u okruženju ‘osmorke’ odnosno ‘trojke’ u ‘kojem ćemo se fokusirati samo na teme o kojima se slažemo'”, naveo je Preljević.

Naglasio je da ta retorika toliko odudara od stvarnosti, da se dolazi u jednu vrstu šizofrene situacije u kojoj se javna riječ odvojila od stvarnosti i da to stvara suprotan efekat od onog što se namjeravalo, a to su relaksirani odnosi.

“Težište konflikta se prebacuje sa sukoba probosanske politike i etnoseparatističkih politika u samu probosansku politiku. Dakle, od tog antagonizma koji imamo dugi niz godina na sceni, s jedne strane probosanska, s druge strane etnoseparatistička politika, taj konflikt se sada koncentrira u samo srce probosanske politike”, rekao je Preljević.

Dodao je da sada unutar probosanske politike postoji visok stepen radikalizacije u kojima se jedna strana optužuje za kriminal, korupciju, za sistem koji se naziva u tom kontekstu režimom, i to može dovesti do velikih konflikta unutar probosanske političke scene koji do sad nisu postojali.