PENDEŠ (HDZ BIH) : Bošnjačke političke elite koliko govore o trećem entitetu, dozvati će ga – Hrvati nisu protiv BiH, ali nisu ni za državu koja ih majorizira

Evidentno je kako su bošnjačke političke stranke u kampanji, iako službena kampanja još nije niti počela. Obilaze se tereni, organiziraju javne tribine, a gotovo svi političari iz reda bošnjačkog naroda sinkronizirano šalju poruke političkom vodstvu Hrvata u BiH. Spominju se treći entiteti, mudro pregovaranje o reformi Izbornog zakona kako se ne bi dogovorili, pritisci prema uredu Visokog predstavnika kako ne bi usvojio izmjene i dopune izbornog zakona i druge poruke s ciljem obeshrabrivanja i stigmatiziranja političkih ciljeva Hrvatskog narodnog sabora.

Komentar zastupnice u Domu naroda BiH, Marine Pendeš o karakteru takve izborne kampanje i porukama koje se svakodnevno šalju, a iznosi sljedeće;

Bošnjačkim političkim vodstvom vlada fiksacija HDZ-om i HNS-om – svi se natječu tko će više i bolje s0 – t0nizirati HDZ BiH i HNS BiH

“Kada pogledate na koji način se natječu i što nude kandidati unutar bošnjačke političke javnosti, onda sasvim jasno možete razabrati kako im je osnovna programska platforma, fiksacija HDZ-om i onim što stranke okupljene oko HNS-a čine ili namjeravaju činiti. Sve ostalo što bi za širu javnost i biračko tijelo bilo zanimljivo čuti i što predstavlja pitanja od suštinskog i strateškog značaja za državu i njen razvoj je očito nebitno. Jasno je da su bošnjačke političke elite za svoju izbornu strategiju izabrale sudjelovanje u sportu tko će više i tko će bolje sotonizirati HNS i političke predstavnike Hrvata u BiH. U nedostatku programa i jasne vizije BiH u budućnosti izabrali su baviti se onim što radi HNS BiH. Očito smatraju kako je to tema koja kod bošnjačkog biračkog tijela diže puls. Koliko govore o trećem entitetu i navodnoj hrvatskoj zavjeri protiv BiH, možda će ga i dozvati. ”

Reformom Izbornog zakona željeli smo zatvoriti sva otvorena pitanja te relaksirati odnose između Bošnjaka i Hrvata

– Apsolutno svi znamo, kako domaća tako i međunarodna javnost da smo mi u punom kapacitetu kao HNS, uključujući i oporbenu scenu kod Hrvata u BiH bili motivirani izmjenama Izbornog zakona BiH kao pitanjem koje bi moglo u potpunosti relaksirati odnose u BiH i obnoviti povjerenje između Bošnjaka i Hrvata u FBiH te otvoriti nove razvojne šanse za samu državu u cjelini. Kao politička platforma 13 stranaka s hrvatskim predznakom okupljeni u HNS-u problem legitimnog predstavljanja i pitanje ravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH, svojevrsno nacionalno pitanje, željeli smo zatvoriti reformom Izbornog zakona gdje bi bilo postignuto ono što je kroz mirovne sporazume za BiH bilo i dogovoreno, a naknadno narušeno. Svima je jasno kako je BiH država koja ne uspijeva “stati na svoje noge”, kako se radi o državi koja ima probleme u administrativnoj i institucionalnoj disfunkcionalnosti, te kako u tom smislu nešto treba mijenjati jer ovako više neće ići.

Pitanje ravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH bošnjačko političko vodstvo vidi kao svoj problem – ništa im nije prihvatljivo što dolazi kao prijedlog hrvatske strane

– Hrvati u BiH ne traže ništa više od onoga što imaju druga dva naroda, mi jesmo zainteresirani za punu nacionalnu ravnopravnost i zadovoljen princip legitimnog predstavljanja. To je ono što mi tražimo i od čega nećemo odustati. Sve drugo je pitanje forme, odnosno pitanja modus operandi, kako do tog rješenja doći. Svjesni kako je u BiH teško postići dogovor oko važnih pitanja gdje jedna strana uvijek pregovara s “figom u džepu”, što su na kraju i sami priznali, ponudili smo niz rješenja koja bi riješila probleme koje Hrvati u BiH osjećaju, a da pritom ne otvaramo pitanja za koja znamo da u bošnjačkog političkoj javnosti nećemo dobiti podršku. Međutim, bošnjačke političke elite pitanje ravnopravnosti Hrvata smatraju svojim problemom, čak su prijedlog reforme Izbornog zakona nazvali “institucionalnim trećim entitetom”, prema tome čini se kako njima nije prihvatljivo ništa što dolazi kao prijedlog s hrvatske strane.

Pitanje nove administrativne i institucionalne reorganizacije kao jedan od zaključaka HNS-a je iznuđena – naše opredjeljenje je NATO put i EU, a za to je potrebna funkcionalno uređena država

– Mi u HNS-u smatramo kako je pitanje ravnopravnosti i legitimnog predstavljanja hrvatskog naroda u BiH apsolutno utemeljeno i pitanje je pravičnosti i političke korektnosti da ta načela budu zadovoljena. Mi se nećemo i ne možemo složiti s tim da se zadrži i sačuva “status quo”. To smo vrlo jasno artikulirali kroz Zaključke HNS-a, a pitanje nove institucionalne i teritorijalne reorganizacije BiH, kao jedan od zaključaka je pitanje koje je iznuđeno jer su bošnjački pregovarači učinili sve da rasprava o izbornoj reformi propadne. To su i priznali. Bili smo spremni otvorena pitanja riješiti kroz reformu izbornog zakona, a u buduće ćemo morati tražiti modele kako bismo zaštitili hrvatsku nacionalnu poziciju u BiH u skladu s Ustavom i ustavnim načelom konstitutivnosti naroda. Mi se zalažemo i to smo vrlo jasno pokazali, kako je naše opredjeljenje euroatlantski put BiH, odnosno članstvo u NATO-u i EU. U tom smislu mi snažno zagovaramo funkcionalnu državu koja može preuzeti takvu ulogu. Nikakve podijele koje bi značile separatizam ili unitarizam, što nam se pokušava imputirati, nisu na dnevnom redu politike HNS-a. Ne zagovaramo novu arhitekturu prostora BiH, zagovaramo ustavno-pravni redizajn BiH koji će označiti stvaranje pretpostavki za funkcionalnu državu, racionalniju administrativnu i institucionalnu organizaciju jer ovo danas što imamo pokazuje se kao loše. U konačnici fokus politike HNS-a jeste ustavna i institucionalna ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH i princip legitimnog predstavljanja u skladu s presudama Ustavnog suda BiH te uklanjanje diskriminacije iz izbornog zakonodavstva u skladu s presudama Europskog suda za ljudska prava. Hrvati nisu protiv BiH, ali nisu ni za državu koja ih majorizira.

Centralna.ba