Pogledajte kako izgleda novi ljudski organ i što to znači za pacijente

Znanstvenici u Njemačkoj proglasili su aortu zasebnim organom. Tako je statusom izjednačena s plućima, mozgom i srcem. Nijedan od tih organa ne bi funkcionirao da nema aorte. U videu pogledajte kako ona izgleda.

Aorta je glavna i najveća krvna žila u ljudskom tijelu. Počinje od lijeve klijetke, odakle se grana na sve ostale organe te oni na taj način dobivaju kisik. Proteže se od srca do trbuha i razdvaja se na dvije manje arterije. Grane iz uzlazne aorte opskrbljuju srce, iz aortnog luka opskrbljuju se glava, vrat i ruke, a iz grudne silazne aorte opskrbljuju se grudi, dok grane iz trbušne aorte opskrbljuju trbuh.

Bez nje nema ni nas. Aorta je postala organ. Proglasili su je znanstvenici koje je predvodio Martin Czerzny s njemačkog sveučilišta, a s kojim je u utorak razgovarala ekipa Dnevnika Nove TV.

“Ako se poveća potreba za specijalizacijom, dobit ćemo bolje rezultate kod pacijenata i bolje zdravlje cijelog kardiovaskularnog sustava, kao i našeg novog organa. Sada je pokrenut razvoj stručnjaka za aortu”, pojasnio je.

Za kirurge aorta i sve povezano s njom značilo je neke od najtežih operacija. Njih je olakšala tehnologija, a ova će odluka s vremenom stvarati nove stručnjake.

“Oni će znati baratati i s razumijevanjem same bolesti, ali i s postavljanjem nekih novih naprava koje nam omogućuju i služe da, s jedne strane, produžimo život bolesnika, a s druge strane da izbjegnemo invazivnije procedure”, rekao je doc. dr. sc. Igor Alfirević, v. d. ravnatelja KBSD-a.

Od srčanih bolesti desetljećima umire najviše ljudi, i u svijetu i kod nas. Posljednji podaci kažu – kod nas je gotovo svaka treća osoba koja je umrla – umrla od kardiovaskularnih bolesti.

“Ta zdravstvena pismenost koja je mizerna u Hrvatskoj na svim razinama, od pojedinaca, opće populacije bolesnika, pa i zdravstvenih radnika, slobodno mogu reći, pa i institucija koje skrbe o zdravlju, i zbog toga tako imamo situaciju kakva jest”, otkrio je Bojan Jelaković iz Hrvatske liga za hipertenziju.

Jer neki uporno ne paze na sebe.

“Radim koliko mogu, kako da ga pazim? Kad se ne osjećam dobro, onda idem tlak izmjeriti, a inače ne”, kaže Barica.

To za gospodina Binaja više nije opcija. Redovito ide na preglede otkad mu je prije pola godine dijagnosticiran dijabetes. “Moram paziti, imam šećer plus masnoću. Bez obzira na to je li daleko ili blizu, ja idem. Pazim jer zdravlje je bitno.”

Na to nije više potrebno ništa dodati.